obredi prijelaza, ceremonijalni obredi pretežno vezani uz pripadnost dobnoj skupini kao što je adolescencija ili potpuna odraslost. Neki se vežu uz pripadnost tajnim društvima ili nekomu specifičnom statusu, npr. svećenicima, vračevima i sl. Ceremonije najčešće imaju tri faze: odvajanje od ranijega statusa, tranzicija ili prijelaz, te inkorporacija ili uvođenje, primanje, tj. iniciranje u novi status. Obredi praćeni mnogobrojnim običajima pretpostavljaju niz čina, npr. odvajanje i izolaciju osoba koje su podvrgnute obredu, upućivanje u načela i tajne statusa u koji će osoba prijeći, polaganje različitih testova sposobnosti i izdržljivosti, obrezivanje, tetoviranje, upućivanje u tehnike rada poznavanje kojih je potrebno za usavršavanje u određenoj vještini ili znanju kojim će se osoba koristiti kada prijeđe u novi status, i dr. Etnološka i antropološka literatura najbogatija je opisima adolescentnih inicijacijskih obreda prijelaza, tj. primanja djevojaka i mladića u red odraslih, a tumači ih kao društveno prepoznavanje prijelaza od djetinjstva prema adolescenciji. Klasik je etnološke i antropološke literature vezane uz obrede prijelaza A. van Gennep, koji je svojim teorijsko-terminološkim postavkama i empirijskim opisima, te analizom i interpretacijom obreda prijelaza otvorio nov pristup njihovu istraživanju. Prema Gennepu, obredi prijelaza skup su dinamičnih procesa, koji simbolički, vremenski i prostorno reorganiziraju društva i sveukupno ljudsko iskustvo.
