struka(e): |
ilustracija
VANUATU, položajna karta
ilustracija
VANUATU, grb
ilustracija
VANUATU, zastava
ilustracija
VANUATU, koraljne stijene u zaljevu Turtle na otoku Espiritu Santo
ilustracija
VANUATU, Port Vila, hotel Sebel
ilustracija
VANUATU, tradicionalni ples na otoku Malekula

Vanuatu (bislama Ripablik blong Vanuatu, franc. République de Vanuatu, engl. Republic of Vanuatu), otočna država u jugozapadnom dijelu Tihoga oceana, Melanezija, oko 2000 km sjeveroistočno od Australije; 12 190 km².

Prirodna obilježja

Vanuatu tvore 82 otoka, od kojih 65 naseljenih. Veći su Espiritu Santo (5000 km²), Malekula (Mallicolo; 2500 km²), Efate (Vate; 1100 km²), Erromango (Eromanga), Ambrym, Tanna (Tana), Pentecost, Epi, Ambae ili Aoba (Oba), Vanua Lava, Gaua, Maewo, Malo i Anatom ili Aneityum. U smjeru sjever–jug protežu se u duljini od približno 1300 km. Vulkanskoga su podrijetla (aktivni vulkani na otocima Tana, Lopevi i Ambrym); najviši vrh Mount Tabwemasana (1879 m) na otoku Espiritu Santo. Tropska i vruća klima pod znatnim je utjecajem oceana i pasata; prosječna godišnja temperatura iznosi 25,1 °C, srednja zimska (srpanj) 22,2 °C, a srednja ljetna (siječanj) 26,7 °C. Godišnja količina oborina od 2360 do 4000 mm.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 1999. Vanuatu ima 186 678 st., a prema procjeni iz 2008. god. 215 446 st. ili 17,7 st./km². Većina stanovništva su Melanezijci (Ni-Vanuatu, 98,7%); ima Europljana, Kineza, Vijetnamaca i dr. (1,3%). Po vjeri su protestanti (53,7), anglikanci (18,9%), katolici (15,5%), pripadnici različitih domorodačkih (melanezijskih) religija (3,5%) i dr. (8,4%, 2000). Porast stanovništva iznosi 2,0% (2001–06). Veći je od prirodnoga prirasta stanovništva (1,52% ili 15,2‰, 2005) zbog useljavanja; natalitet 23,1‰ (2005; svj. prosjek 21,1‰), mortalitet 7,9‰ (2005; svjetski prosjek 9,0‰), mortalitet dojenčadi 55,2‰ (2005). U dobi je do 14 godina 42,2% st., u dobi od 15 do 59 godina 52,7% st., a u dobi od 60 i više godina 5,1% stanovništva (1999). Očekivano trajanje života iznosi 61 godinu za muškarce, odnosno 64,1 god. za žene (2004). U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno je 76,8% st., u industriji i građevinarstvu 3,1%, u uslužnim djelatnostima 20,1% st. (1999). Vanuatu ima ogranak zajedničkoga sveučilišta tihooceanskih država (University of the South Pacific; osnovano 1968); službeni su jezici bislama, engleski i francuski, a razgovorni različiti melanezijski jezici. Glavni je grad Port Vila (36 900 st., 2004) na otoku Efate; u gradovima živi 22,8% st. (2003).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih glavne su gospodarske djelatnosti ribarstvo, turizam i međunarodne financijske usluge (off-shore). God. 2007. vrijednost ostvarenoga BDP-a bila je 897 milijuna USD (prema paritetu kupovne moći), a BDP-a po stanovniku oko 3900 USD. U sastavu BDP-a udjel je industrije 10%, poljoprivrede 25%, a uslužnoga sektora 65%. Važnija su prirodna bogatstva tropsko drvo i riblji fond. Većinu poljoprivredne ponude čine riba, kokosov orah, kakaovac, tropsko voće i drvo. U industrijskoj ponudi prednjače hrana i drvne prerađevine. Vrijednost je izvoza ostvarenoga 2006. god. 40 milijuna USD, a uvoza 156 milijuna USD. Većinu izvoza čine kokosov orah, hrana i drvo, a najveći dio uvoza otpada na strojeve i opremu te gorivo. Prema udjelu u vanjskoj trgovini vodeći su partneri Tajland (34%), Australija (30%), Novi Zeland (15%) i Singapur (10%). Vrijednost je deviznih i zlatnih rezervi 40,5 milijuna USD (2003), a vanjski je dug 81,2 milijuna USD (2004). Od 1990. Vanuatu prima međunarodnu pomoć u iznosu od približno 40 milijuna USD godišnje (najviše iz Australije, Francuske, Novoga Zelanda i Japana).

Promet

Cestovna mreža duga je 1070 km. Od toga je 260 km cesta asfaltirano. Glavne su luke Port Vila i Luganville (na otoku Espiritu Santo). Međunarodna zračna luka (Bauerfield) nedaleko je od glavnoga grada.

Novac

Novčana jedinica je vatu (Vt; VUV).

Povijest

Na temelju arheoloških ostataka pretpostavlja se da je otočna skupina Vanuatu bila naseljena Polinezijcima već u II. tisućljeću pr. Kr. Iako ih je kao prvi Europljanin otkrio već 1606. portugalski pomorac Pedro Fernandes de Queirós, to otkriće ubrzo je palo u zaborav sve do 1768., kada je otočnu skupinu Vanuatu posjetio L. A. de Bougainville, a ime Novi Hebridi (New Hebrides) dobili su otkako ih je 1774. posjetio Britanac J. Cook. Oko nadzora nad otocima sukobljivale su se Velika Britanija i Francuska sve do 1906., kada su uspostavile britansko-francuski kondominij. Za II. svjetskog rata otočna skupina Vanuatu bila je važna saveznička pomorsko-zračna baza. Od sredine 1970-ih bilo je više neuspjelih pokušaja ostvarenja neovisnosti na pojedinim otocima (Tanna, Espiritu Santo i dr.). Neovisnost je proglašena 30. VII. 1980. Za prvoga premijera bio je izabran Walter Lini; na tom je položaju ostao do rujna 1991 (predvodio je Stranku naše zemlje do rascjepa 1991., kada je osnovao Nacionalnu ujedinjenu stranku; umro je 21. II. 1999). U listopadu 1982. proglašena je gospodarska zona u širini od 200 morskih milja. Početkom 2000-ih održan je spor s Francuskom oko suvereniteta nad otocima Matthew i Hunter (smještenim istočno od Nove Kaledonije). Od ožujka 2013. koalicijsku vladu predvodi Moana Carcasses Kalosil (bio je na više ministarskih položaja od 2003).

Politički sustav

Prema Ustavu od 30. VII. 1980., Vanuatu je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Članica je Commonwealtha. Predsjednik republike državni je poglavar, izabran na posrednim izborima za razdoblje od 5 godina. Bira ga izborno tijelo koje se sastoji od članova parlamenta i predsjednika regionalnih vijeća. Izvršnu vlast ima Vijeće ministara, na čelu kojega je premijer, a bira ga, iz svojih redova, parlament. Zakonodavnu vlast ima jednodomni parlament s 52 člana, koje, za mandat od 4 god., biraju državljani na općim i tajnim izborima. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 god. života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud, predsjednika kojega imenuje predsjednik republike, nakon konzultacija s premijerom i vođom oporbe. Administrativno se Vanuatu dijeli na 6 regija. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 30. srpnja (1980).

Političke stranke

Stranka naše zemlje (Vanua’aku Pati – akronim VP), osnovana 1977. Predvodila je pokret za neovisnost te je bila na vlasti 1980–91., nakon čega je doživjela raskol. Najjača je stranka nakon izbora 2012. Nacionalna ujedinjena stranka (National United Party – akronim NUP), osnovana 1991. Proizišla je iz VP-a. Na vlasti je bila nakon izbora 2004., a u oporbi je nakon izbora 2012.

Citiranje:

Vanuatu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/vanuatu>.