TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Nerezine

Nerezine, naselje, luka i ljetovalište na sjeveroistočnoj obali otoka Lošinja; 362 st. (2011). Leži u podnožju brda Osorčice (Televrina, 588 m), uz cestu Mali Lošinj–Osor. Uzgoj vinove loze, masline i dr.; ovčarstvo. Turizam; između Nerezina i Svetoga Jakova nalazi se turističko naselje Bucanje; Caritasovo ljetovalište. Crkva sv. Marije Magdalene iz 1554., župna crkva Gospe od Zdravlja (XIX. st.), crkva sv. Franje Asiškoga. Na padinama Osorčice ruševine su crkvice sv. Magdalene (XIII. st.). – Nedaleko od današnjega naselja pronađeni su tragovi prapovijesnih naseobina (nalazište Stan i Stanine). Sve do dolaska Rimljana, koji su uništili zatečene gradine, stanovnici toga područja bili su Liburni. Postojanje nekog naselja u rimsko doba nije potvrđeno, ali iz toga razdoblja potječe nekoliko žara i ulomaka kipova, pa se pretpostavlja da je tu postojalo seosko naselje (vicus), čiji su stanovnici obrađivali Nerezinsko polje, a koje se tada vjerojatno nalazilo u vlasništvu rimskih posjednika iz Osora. Nerezine su tijekom povijesti bile pod jakim utjecajem Osora. U pisanim dokumentima prvi se put spominju u XIV. st. Tijekom sljedećih stoljeća Nerezine se sve više izgrađuju, a iz XVI. st. potječu obrambena kula te franjevačka crkva i samostan. Od početka XIX. st. razvija se pomorstvo, a uoči II. svjetskoga rata Nerezine su po snazi svoje flote zauzimale prvo mjesto na Kvarneru. U drugoj polovici XIX. st. započelo je snažnije iseljivanje stanovništva koje, različitim intenzitetom, traje do danas. Prvi val iseljenika naselio se u Sjevernu Ameriku, pa je u New Yorku već 1898. bilo osnovano prvo iseljeničko društvo Nerezinaca (danas The Saint Francis Benevolent Society of Nerezine). Naselje je najviše stanovnika imalo 1921. god. (1559), da bi već 1971. palo na 456 st.

Citiranje:
Nerezine. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43457>.