struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Nečujam, selo i lučica na obali istoimene uvale, na sjeveroistočnoj obali otoka Šolte; 286 st. (2021). Crkvica sv. Marije (1928); ruševine gotičke crkvice sv. Petra (XV–XVI. st.). Nalazi iz rimskoga doba (nekropola, vile, zidine, keramika, novac). Trajektne i brodske veze sa Splitom; sidrište za jahte. Turizam (turističko naselje, odmarališta, mnogobrojne kuće za odmor). – Spominje se u dokumentima srednjovj. splitske komune iz 1353 (kao Vale de Neçue; naziv Nečujam je od 1878), kada je bilo odlučeno da se odobri molba Petra Petrakinoga za podizanje solana u uvali Nečujam. Pojedini povjesničari spominju benediktinski samostan u toj uvali, ali sudeći prema izvorima i materijalnim ostatcima on nije postojao, već samo manji pustinjački stan u kojem je boravio splitski kanonik Dujam Balistrilić. On je ondje ugostio svojega kuma i prijatelja M. Marulića, koji je za dvogodišnjega boravka u Nečujmu napisao poslanicu u lat. stihovima, upućenu splitskomu književniku Frani Božićeviću, opisujući mu ljepote uvale. God. 1501. Marulić je Balistriliću posvetio svoje najistaknutije djelo Juditu, a vjerojatno je ondje pisao i svoj drugi spjev Davidijadu. Marulićev boravak u Nečujmu spominje i hvarski pjesnik P. Hektorović, koji je tridesetak godina nakon Marulićeve smrti posjetio Nečujam i opisao ga u stihovima. Balistrilićeva kuća danas je memorijalni muzej M. Marulića, a na njoj se nalazi spomen-ploča u znak sjećanja na Marulićev boravak.

Citiranje:

Nečujam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/necujam>.