TRAŽI DALJE:
STRUKE:

astma

astma (grč. ἆσϑμα: teško, kratko disanje), sipnja, zaduha; općeniti naziv za smetnje u disanju koje se javljaju u napadajima uz naročito otežan izdisaj. Kao simptom javlja se zbog srčanih bolesti (srčana astma). Bronhalna astma posebna je bolest koja nastaje zbog upale, hiperiritabilnosti traheobronhalnog stabla, a očituje se suženjem bronhiola uz pojačanu sekreciju bronhalne sluznice. Patogenetski se razlikuje endogena (intrinzična) i alergijska (ekstrinzična) astma kojoj je uzrok alergijska osjetljivost na različite alergene, kao što su npr. sijeno, pelud, prašina, perje (→ alergija). Javlja se obično noću, napadaji teškog disanja i/ili kašlja s piskanjem pri disanju traju kratko ili više sati, a katkada dolazi do iskašljavanja sluzavoljepljiva, staklasta ispljuvka. Prema težini kliničke slike postoji intermitentni i trajni oblik astme. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, testovima plućne funkcije te identificiranjem uzročnog alergena u alergijskoj bronhalnoj astmi. Ciljevi su liječenja smanjiti kronične simptome, broj egzacerbacija, uzimanje lijekova (idealno ništa), omogućiti neograničenu fizičku aktivnost, te nastojati postići normalne testove plućne funkcije. U liječenju astme primjenjuju se bronhospazmolitici (za opuštanje kontrahiranih glatkih mišića bronha), lijekovi koji djeluju preventivno (npr. specifična imunoterapija) i protuupalno (kortikosteroidi). Općenito dobro djeluju klimatsko liječenje i vježbe disanja, a posebno je važno izbjegavanje okolnosti koje izazivaju astmatski napad.

Citiranje:
astma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4295>.