TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Münster

ilustracija
MÜNSTER, katedrala
ilustracija1ilustracija2

Münster [my'nstəɹ], grad u saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen, Njemačka; 279 803 st. (2010). Riječna luka na kanalu Dortmund–Ems (promet 0,4 milijuna tona, 2010). Kulturno, trgovačko, prometno i industrijsko središte Vestfalije. Sveučilište (osnovano 1780., od 1907. Westfälische Wilhelms-Universität) ubraja se u najveća u Njemačkoj; visoke škole, znanstvenoistraživački instituti (Max Planck za biologiju; Centar za nanotehnologiju – CeNTec, osnovan 2003), prirodoslovni, umjetnički i dr. muzeji. U starom dijelu grada ističu se: monumentalna katedrala (XIII. st., ponovno izgrađena 1946–56), romanička Ludgerikirche (oko 1200), gotičke (Sankt Lamberti i dr.) i barokne crkve (Sankt Klemens), gradska vijećnica iz XI. st. (ubraja se među najljepše u Njemačkoj) i biskupski dvor (gradnja započeta 1767). Strojograđevna, farmaceutska i kemijska industrija; tiskarstvo i izdavaštvo. Zračna luka Münster/Osnabrück. – Na mjestu prijašnjega germanskog (III. st.), pa saskoga naselja (VII–VIII. st.), Franci su 782., u doba Karla I. Velikoga, sagradili utvrdu. Misionari su 793. ondje podignuli samostan (lat. monasterium, po tome je grad dobio ime), uz koji se razvilo naselje. Od 805. Münster je sjedište biskupa, 1173. stekao je status grada, u XIV. st. član Hanzeatskoga saveza. Godine 1533. u Münsteru je pobijedila reformacija, a 1534. u gradu su prevladali anabaptisti koji su organizirali tzv. münstersku komunu (radikalna vjersko-socijalna zajednica). Münster se u katoličke ruke vratio 1535. U Münsteru je 1648. sklopljen Westfalski mir. Grad je teško stradao za II. svjetskog rata.

Citiranje:
Münster. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42447>.