struka(e):
ilustracija
MRTVA PRIRODA, P. Cézanne, Mrtva priroda s vrčem mlijeka, 1888–90., Oslo, Nacionalna galerija

mrtva priroda, u likovnim umjetnostima, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (voće, povrće, rezano cvijeće, uporabni predmeti, posuđe, lovački plijen), aranžiranih u kompoziciju. Naziv mrtva priroda (u nizozemskom obliku stilleven) javio se prvi put početkom XVIII. st. kod nizozemskog slikara A. Houbrakena. Osim u slikarstvu, crtežu i grafici pojavljuje se i u kiparstvu te u suvremenim oblicima umjetničkoga izražavanja (fotografija, instalacije, video). Motivi s prizorima mrtve prirode javljaju se u antici na zidnim slikama i mozaicima u grčkoj umjetnosti, osobito u helenističkome razdoblju, i rimskoj umjetnosti (freske i mozaici iz Pompeja i Herkulaneja). U starokršćanskoj i bizantskoj umjetnosti mrtva priroda ima simboličnu i dekorativnu namjenu. U gotici se tretirala realistički u slikarstvu (Giotto) i na vitrajima (H. Multscher). Zanimanje za mrtvu prirodu dolazi do izražaja u renesansi (Rafael, J. van Eyck, A. Dürer, H. Holbein ml.), a kao samostalna slikarska vrsta razvijena je u doba baroka (M. Caravaggio, J.-B. S. Chardin, F. Zurbarán, W. Kalf, P. Aertsen). U XIX. st. mrtva priroda varira u stereotipnim motivima, a pravu vrijednost vraća joj P. Cézanne. Mrtve prirode slikali su kubisti (P. Picasso, J. Braque), fovisti (H. Matisse, M. Vlaminck), nadrealisti (S. Dalí). U hrvatskom slikarstvu kao samostalan motiv javlja se polovicom XVIII. st. (I. Ranger), u doba bidermajera najčešće se nalazi na predmetima primijenjene umjetnosti, u drugoj polovici XIX. st. pojavljuje se sporadično (I. Kršnjavi, N. Mašić), a u XX. st. postala je nezaobilazan motiv mnogobrojnih slikara (V. Becić, I. Režek, V. Gecan, V. Varlaj, Lj. Babić, A. Motika, I. Dulčić, J. Vaništa, A. Masle, I. Lovrenčić, N. Reiser, I. Šiško i dr.).

Citiranje:

mrtva priroda. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mrtva-priroda>.