struka(e):
ilustracija
TERMITI, termitnjak u Australiji
ilustracija
TERMITI, žutovrati, Kalotermes flavicollis – kraljica (lijevo gore); kralj (lijevo dolje); vojnik i radnici (desno)

termiti (prema lat. termes, genitiv termites: crv koji jede drvo) (bijeli mravi; Isoptera), red malenih do srednje velikih (do 13 mm) zadružnih kukaca duguljasta tijela, glavopršnjaka široko spojena sa zatkom. Usni organi prilagođeni su za grizenje. Mnogi zbog podzemna načina života nemaju oči. Krilati oblici (spolne jedinke) imaju dva para jednakih krila. Preobrazba je nepotpuna.

Termiti žive u kolonijama koje mogu imati i do nekoliko mil. članova, a sastavljene su od različitih tipova jedinka s različitim funkcijama. Na čelu su svake zajednice tzv. kralj i kraljica, spolne krilate jedinke sposobne za razmnožavanje. U svih ostalih članova zajednice, radnika i vojnika, tj. beskrilnih mužjaka i ženka, spolni organi nisu razvijeni. Radnici grade nastambe, tzv. termitnjake, brinu se za legla i dobavljaju hranu. Vojnici su specijalizirani za obranu. Osnivanju zajednice prethodi rojenje odraslih krilatih jedinka, koje izlijeću iz gnijezda u golemim rojevima (obično nakon kiše), spuštaju se na tlo, sparuju i gube krila. Svaki novi par koji se održi u prirodnoj selekciji potraži prikladno mjesto na kojem kao kralj i kraljica osnuju novu zajednicu. Kraljica termita u gnijezdo može položiti i do 8000 jaja na dan (neke tropske vrste), a živi više od 10 godina. Termitnjaci se sastoje od golema spleta hodnika, a svi se hodnici sastaju u prostoriji gdje žive spolne jedinke. Termiti ih počinju graditi u zemlji ili u drvu. Povećavanjem zajednice neprestano ih nadograđuju te se oni sve više izdižu nad površinom zemlje i, slični tornjevima ili gljivama, daju karakterističan izgled nekim tropskim krajolicima.

Poznato je 6 porodica s 2750 vrsta termita. Većina predstavnika najprimitivnijih porodica ima u crijevima simbiontske praživotinje (bičaše), koje im vjerojatno omogućuju probavu celuloze. Neki od najorganiziranijih termita za hranu uzgajaju gljive, a neke pak vrste, slično mravima, njeguju u svojim gnijezdima kukce termitofile, čijim se izlučinama hrane. Termitofili se pak hrane termitskim jajima i mladim termitima. Zbog specifičnoga načina prehrane termiti nagrizaju ugrađeno drvo, pokućstvo (često ugrožavaju biblioteke i umj. zbirke), željezničke pragove, živa stabla, gomolje, žitarice, šećernu trsku, kaučukovac, te stabljike pamuka, čaja i kave. Neki se gnijezde u drvenim dijelovima kuća, kamo prodiru kroz zidove od opeka ili cementa. Na izjedenu drvu ostavljaju samo tanak vanjski sloj, koji se već pri laganom dodiru raspada. Prirodni su neprijatelji termita termitojedi i mravojedi, te ptice koje napadaju njihove rojeve.

Većina termita živi u trop. područjima, a najpoznatije su vrste ratoborni termit (Termes bellicosus) iz Afrike, mračni termit (Leucotermes lucifugus), koji živi i u juž. Dalmaciji i Makedoniji, te žutovrati termit (Kalotermes flavicollis), raširen po Sredozemlju.

Citiranje:

termiti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/termiti>.