Mogorjelo, arheološko nalazište na brežuljku pokraj Neretve, južno od Čapljine, Hercegovina. Prva iskapanja vodio je K. Patch (1899–1903), a nalazište je potom bilo konzervirano i uređeno za razgledavanje. Najstarije građevine pripadaju kompleksu velike suburbane vile iz I. st., sa stambenim, kupališnim i proizvodnim zgradama povezanima koridorima. Stambeni su dio činile dvije skupine odaja, a zajedničko pročelje trijemom je bilo otvoreno prema vrtu. Od gospodarskih građevina sačuvane su prostorije za preradbu i pohranu ulja, mlin za žito i pekarnica, te dio vinarije s pitosima. Vila je krajem III. st. bila razorena, a početkom IV. st. na njezinim je ruševinama podignuta velika utvrđena vila pravokutna tlorisa, čije je uglove i vrata štitilo 11 istaknutih tornjeva. Unutar utvrđenoga prostora nalazila se reprezentativna stambena zgrada s otvorenim trijemom i korintskim stupovima. Niz prostorija na prvome katu krasili su mozaici, mramorne oplate i freske. Vila je razorena početkom V. st., a na njezinu je mjestu podignuta kršćanska dvojna bazilika (basilica gemina). Sjeverna bazilika imala je trijem, narteks, prostoriju za kult, baptisterij s dubokom piscinom, te konsignatorij. Oko bazilike prostiralo se groblje, na kojem se ukapalo sve do XIX. st. Značajan je grobni nalaz brončane, pozlaćene garniture karolinškoga tipa iz IX. st.
