struka(e): |

Assam [a'sam], savezna država u sjeveroistočnoj Indiji; 78 438 km², 31 169 272 st. (2011). Glavni grad Dispur. Zauzima nizinu Brahmaputre s lancima Himalaje, nizinu Baraka na jugu i brežuljkasti kraj između njih. Klima je vlažna, poznata po velikoj količini oborina (1800 do 3000 mm godišnje). Više od 2/3 stanovništva bavi se poljodjelstvom. Glavne su kulture: čaj (oko 50% ukupne proizvodnje Indije), riža, juta, pamuk, uljarice, šećerna trska i duhan. Rašireno je govedarstvo. Ležišta i eksploatacija nafte i zemnog plina (oko 15% indijske proizvodnje) sa središtem u Dibrugarhu i Sibsagaru te ugljena (Karbi Anglong) i vapnenca. Petrokemijska, tekstilna, cementna, prehrambena industrija (šećer), proizvodnja papira. – Assam je poznat u starom vijeku iz sanskrtske književnosti kao Kamarupa (Pragjyotis). U IV. st. tributarna je zemlja indijske dinastije Gupta, a od IV. do VII. st. postojao je kao neovisna država. Tada ga je opisao kineski putopisac Xuanzaring, koji je 643. bio gost vladara Kumara Bhaskarawarmana. U XIII. st. osvojili su ga pripadnici burmanskog plemena Ahomi, te su uspostavili kraljevstvo. Od XV. do XVII. st. kraljevstvo Ahoma odupiralo se prodorima mogulskih careva Indije. Od 1822. pod vlašću Burme, 1826. punu kontrolu nad Assamom preuzeli su Britanci. Od 1919. samostalna je pokrajina, od 1950. u sastavu Indije. Etničke razlike bile su uzrokom separatizama planinskih plemena, pa je 1963. na području Assama stvorena država Nagaland, od koje je 1970. odvojeno područje države Meghalaya. Ujedinjena fronta oslobođenja Assama delegalizirana je 1990. Zbog teške političke situacije više je puta uvođeno ratno stanje.

Citiranje:

Assam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/assam>.