struka(e):
ilustracija
MEDUZE, morska mjesečina, Pelagia noctiluca
ilustracija
MEDUZE, morska pluća, Rhizostoma pulmo
ilustracija
MEDUZE, uhati klobuk, Aurelia aurita

meduze (prema Meduza), slobodno plivajući žarnjaci (Cnidaria) radijalno simetrična tijela u obliku klobuka, zvona, kišobrana ili, rjeđe, diska. Meduze su spolni oblici nespolnih bentoskih polipa. Većinom su morske životinje, a samo neke žive u bočatim ili slatkim vodama. Tijelo im se sastoji od želatinozne tvari s velikim postotkom vode (do 98%). Na rubu zvona nalazi se veći ili manji broj lovki, između kojih su smješteni mali mjehurasti osjetni organi (za svjetlo, za ravnotežu). Usta su im u sredini, s donje strane zvona, na kraćem ili duljem dršku, kroz koji vodi ždrijelo u želudac u unutrašnjosti zvona. Od želuca se zrakasti kanali pružaju do ruba zvona, gdje ih povezuje kružni kanal. Taj sustav kanala ima funkciju crijeva i krvnih žila u viših životinja. Ispod kanala obično su smješteni spolni organi. Živčani im je sustav slabo razvijen. U tijelu i lovkama imaju svjetlosne organe. U zvonu se nalazi i sustav mišića, stezanjem kojih se istiskuje voda ispod zvona, pa se gornjim dijelom zvona meduza pokreće naprijed. Na lovkama, oko usta, a katkad i na gornjoj površini zvona smještene su mnogobrojne žarnice (knide). U svakoj žarnici nalazi se mjehurić pun otrova (neurotoksina) i tanka savijena cjevčica. Na podražaj se iz žarnice ispruži cjevčica, kroz koju se izbacuje otrov na napadača ili na plijen. Meduze su većinom grabežljivci. Lovkama hvataju planktonske životinjice, koje omamljuju ili ubijaju otrovom. Odvojenih su spolova. Oplodnja se odvija izvan tijela, u moru. Nespolni je oblik žarnjaka polip, a od njega pupanjem mogu nastati meduze. Meduze se, ovisno o građi polipa, dijele na režnjake (Scyphozoa) i obrubnjake (Hydrozoa), pa se, prema tomu, razlikuju skifomeduze i hidromeduze (spolna generacija) te skifopolipi i hidropolipi (nespolna generacija). Treću skupinu žarnjaka, koralje (Anthozoa), čine isključivo polipi. Iz oplođenoga jajeta razvije se trepetljikava ličinka planula, koja neko vrijeme živi u planktonu, a zatim se pričvrsti za dno. Ličinka režnjaka pretvori se u skifopolip, a ličinka obrubnjaka u primarni hidropolip, koji pupanjem stvara nove polipe. Na posebnim jedinkama pupaju male meduze, koje se odvajaju i prelaze na planktonski način života. Kod skifopolipa se cijelo gornje tijelo pretvori u listiće, koji se odvajaju i plivaju slobodno u planktonu kao ličinke efire, koje se poslije preobraze u skifomeduze. Meduze su češće u morima nego u oceanima. Razlikuje se oko 2700 vrsta obrubnjaka. Glavna je oznaka njihovih meduza vodoravni kožni rub koji obrubljuje otvor zvona (otuda naziv); najčešće su: Rhopalonema velatum, Aglaura hemistoma, Olindias phosphorica. Naša je najveća hidromeduza Aequorea forskalea (promjer zvona do 40 cm). Režnjaka ima oko 200 vrsta, od toga 7 vrsta u Jadranu. Meduze su im prepoznatljive po krpasto urezanu rubu režnjastoga zvona (po tom naziv režnjaci); najčešće su: uhati klobuk (Aurelia aurita), morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i morska pluća (Rhizostoma pulmo), naša najveća vrsta (promjer zvona 80 cm). U sjev. morima živi Cyanea arctica, kojoj je promjer zvona do 2 m, a lovke joj narastu i do nekoliko desetaka metara.

Citiranje:

meduze. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/meduze>.