TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Maryland

Maryland [me'rələnd], savezna država na atlantskoj obali SAD‑a; obuhvaća 27 042 km² s 5 773 552 st. (2010). Najveći dio Marylanda čini primorska nizina uz obalu zaljeva Chesapeake, koji je zapravo potopljeno riječno ušće (dug je 311 km). Nizina prema zapadu prelazi preko stepeničastoga prijelaznog pojasa (dio Piedmonta) u ogranke gorja Appalachians (do 1024 m u Backbone Mountain). Riječna je mreža dobro razvijena; glavna je rijeka Potomac. Klima je kontinentalna na zapadu, a vlažna suptropska u primorju. Prirodna vegetacija sačuvala se samo na ograncima gorja Appalachians; šume prekrivaju 5,5% površine. Više od 80% stanovništva živi u gradovima; u najvećem gradu Baltimoreu živi 620 961 st. (2010), a u njegovu metropolitanskom području 2,7 mil. st. ili 46,9% ukupnoga stanovništva; u jugozapadnom dijelu Marylanda obuhvaća i dio grada Washingtona. Glavni je grad Annapolis. Obrađeno je 34% površine. Uzgaja se soja, pšenica, kukuruz, zob, krumpir, duhan i rajčica. U stočarstvu prevladava uzgoj peradi (11. u SAD‑u) i mliječno govedarstvo. Dobro je razvijeno ribarstvo (uzgoj i ribolov) i školjkarstvo. Proizvodnja građevnoga kamena, ugljena i prirodnoga plina. Industrija je važna grana privrede; prema razvijenosti biotehnologije i informacijske tehnologije Maryland se ubraja u vodeće države SAD-a. Razvijene su i metalna, elektrotehnička, elektronička, kemijska i prehrambena industrija; tiskarstvo i izdavaštvo. Važan je turizam, razvijen osobito na obali zaljeva Chesapeake. Glavno je privredno i lučko (promet 39,6 mil. t, 2010) središte Baltimore. – Prvi stanovnici današnjega Marylanda bila su algonkinska indijanska plemena, koja su se nakon dolaska Europljana tijekom XVII. i XVIII. st. povukla u unutrašnjost zemlje. Obale Marylanda prvi je istraživao engleski pomorac talijanskoga podrijetla G. Caboto 1498., a zatim Giovanni de Verrazano (1524), kapetan John Smith (1608) i William Clairborne, koji je 1631. na Kent Islandu podignuo prvu postaju za trgovinu krznom, a ona je ubrzo prerasla u prvo stalno europsko naselje u Marylandu (St. Mory’s City). Prava kolonizacija Marylanda vezana je uz englesku katoličku plemićku obitelj Calvert. George Calvert, poslije prvi lord Baltimorea, osnovao je koloniju za katolike i vjernike drugih u Europi »nepoželjnih« konfesija. Iako je Calvert od kralja Karla I. na području današnjega Marylanda dobio na upravu zemlje između rijeke Potomac i 40° sjeverne širine, povelja o tom darivanju bila je, zbog Calvertove smrti, 1632. uručena njegovu sinu Ceciliusu, drugomu lordu Baltimorea, koji je tako postao njihov lord posjednik (engl. lord proprietor). U čast supruge kralja Karla I., kraljice Marije, kolonija je prozvana Maryland. U prvo vrijeme kolonijom je, iz Engleske, upravljao lord posjednik uz suradnju predstavničkoga tijela, tzv. Generalne skupštine Marylanda. Prihvativši Zakon o toleranciji (1649), Maryland je postao prva američka kolonija sa slobodom vjeroispovijedi. Nakon Slavne revolucije (1688) lordovi Baltimorea bili su 1691. prisiljeni svoja poveljom stečena prava prepustiti engleskoj kruni, pa je Maryland postao kraljevska kolonija. Kontrola nad Marylandom vraćena im je 1715., pošto su prešli na anglikanstvo. God. 1694. sjedište kolonije preneseno je iz St. Mary’s Cityja u Annapolis. Maryland se pridružio ostalim američkim kolonijama u protestu protiv britanske uprave, zbog čega su delegati Marylanda sudjelovali u radu Kontinentalnoga kongresa u Philadelphiji (1774), a 3. VI. 1776. Maryland je proglasio neovisnost. Pariški mirovni ugovor, kojim je i formalno bio završen Američki rat za neovisnost (1775–83), ratificiran je na Kontinentalnom kongresu u Annapolisu (siječanj 1784). Već 1788. Maryland je ratificirao i ustav SAD-a i ušao u nj kao 7. država. Šezdesetih god. XIX. st., zbog njegove pretežno plantažne privrede (proizvodnja pamuka), i u Marylandu je bilo mnogo pristaša ropstva. Zato su unionističke snage odmah nakon izbijanja Američkoga građanskoga rata (1861–65) zaposjele strateške točke Marylanda. Jedini značajniji ratni sukob Sjevera i Juga vodio se u rujnu 1862. kraj Antietama. Kraj rata i proglašenje novog ustava 1867. bili su temelj za ubrzan gospodarski i kulturni razvoj zemlje.

Citiranje:
Maryland. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 10. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39242>.