Maršalovi Otoci (maršalski Majōl, engl. Republic of the Marshall Islands), država u zapadnom dijelu Tihoga oceana. Obuhvaća istoimeno otočje (Marshallovi otoci) u istočnom dijelu Mikronezije, približno na pola puta između Hawaiija i otoka Nova Gvineja, istočno od Karolinskih otoka i sjeverno od Gilbertovih otoka; 181,3 km².
Prirodna obilježja
Maršalovi Otoci sastoje se od 1225 koraljnih otoka i otočića (29 atola i 5 otoka) razasutih na 1200 km širokom području. Grupirani su u dva gotovo usporedna otočna niza koji se pružaju u smjeru sjeverozapad–jugoistok: Ratak (maršalski: izlazak sunca) na istoku i Ralik (zalazak sunca) na zapadu. Prostiru se na morskome području većem od 1,3 milijuna km². Ratak čini 14 atola i 2 otoka ukupne površine 88 km², a Ralik 15 atola i 3 otoka s ukupno 93 km². Najveći su otoci – atoli Kwajalein u Raliku (16,4 km² kopnene površine; s 2173 km² ukupne površine među najvećim je atolima na svijetu) i Mili u Rataku (15,9 km²). Prosječna je visina otočja 2 m, a najviši je otok Likiep, 10 m.
Klima je tropska (prosječna temperatura iznosi 28 °C), vruća i vlažna (relativna vlaga oko 80%), ublažena pasatnim vjetrovima. Godišnja se količina oborina kreće od 500 do 800 mm na sjeveru, a do 4000 mm na jugu (Majuro ima prosječno godišnje 3388 mm oborina). Najmanje je oborina od siječnja do ožujka, a najviše od svibnja do studenoga. U razdoblju od prosinca do ožujka javljaju se tajfuni.
Šume prekrivaju 22,5% (kokosove palme), livade i pašnjaci 13,5%, poljoprivredno zemljište 33,1% (krušno drvo, pandanus, taro i dr.), a ostalo zemljište 30,9% površine.
Stanovništvo
Prema popisu iz 1999. na Maršalovim Otocima živjelo je 50 840 st., odnosno 56 429 st. prema procjeni 2003. Do sredine XX. st. udjel stanovništva otočnih nizova bio je podjednak, a zatim je otočje Ratak imalo veći porast, pa na njemu živi 30 925 st. ili 60,8% ukupnog stanovništva, a na otočju Ralik 19 915 st. ili 39,2% (1999). Prosječna je gustoća naseljenosti 280 st./km²; otočje Ratak s 351 st./km² gušće je naseljeno od otočja Ralik (214 st./km²). Najgušće je naseljen atol Majuro (2440 st./km²). Glavnina stanovništva (68% 1999; 12,6% 1935) živi na atolima Majuro (Ratak) i Kwajalein (Ralik). Stanovnici su uglavnom Maršalci (Mikronežani), a ima i drugih Mikronežana, Azijaca i Amerikanaca (SAD). Službeni su jezici maršalski (pripada austronezijskoj jezičnoj porodici) i engleski. Stanovnici su pretežito protestanti, a ima i katolika, mormona i dr. Najveći je porast stanovništva Maršalovih Otoka bio od 1960-ih do 1990-ih (prosječni godišnji porast u međupopisnom razdoblju 1980–88. iznosio je 4,3%), a zatim se smanjio na približno 1,5% (1995–2000). Prirodni priraštaj (36,9‰, 2000) rezultat je visokog nataliteta (41,8‰; svjetski prosjek 22,5‰) i niskog mortaliteta (4,9‰; svjetski prosjek 9,0‰); smrtnost dojenčadi iznosi 37‰. Stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 god. 42,9% st., a starije je od 60 god. samo 3,5% (1999). U poljoprivredi i ribarstvu radi 16,0% radne snage, u industriji i građevinarstvu 15,8%, a u uslužnim djelatnostima 68,2% (2000). Glavni je grad Majuro (Dalap-Uliga-Darrit; 23 676 st., 1999) na istoimenom atolu (9,7 km²); na atolu Kwajalein nalazi se grad Ebeye (9345 st.).
Gospodarstvo
God. 2004. ostvaren je BDP u vrijednosti od 150 mil. USD; BDP po stanovniku iznosi oko 2800 USD. U sastavu BDP-a udjel je uslužnoga sektora 75%, industrije 13%, a poljoprivrede 12%. Glavninu robne ponude čine kokosov orah, morski proizvodi (osobito preradba tune), koraljni nakit i rukotvorine. Gospodarstvo je ovisno o američkoj pomoći. Stopa je nezaposlenosti 28%; vanjski je dug 110 milijuna USD (2004).
Promet
Brodski promet ima najveću ulogu u međusobnom povezivanju otoka. Glavna je zračna i morska luka Majuro.
Novac
Novčana je jedinica dolar SAD-a (dollar, $; USD); 1 dolar = 100 centi.
Povijest
Ljudi su na Marshallove otoke doplovili već u II. tisućljeću pr. Kr. God. 1529. otoke je otkrio španjolski pomorac Álvaro Saavedra Cerón; ime su dobili 1788. prema britanskom pomorcu Williamu Marshallu, koji ih je prvi istražio. God. 1857. osnovana je na otocima kršćanska misija, a tijekom 1860-ih ondje su njemački trgovci osnovali trgovačko-pomorske baze. Sve veća prisutnost njemačkoga kapitala na otocima dovela je 1885. do ukinuća španjolskog protektorata i uspostave njemačkog protektorata nad otocima, uz plaćanje odštete Španjolcima. Pod njemačkom vlašću otoci su bili do 1914., kada su ih osvojili Japanci. U II. svjetskom ratu bili su jedno od ključnih uporišta japanske obrane na Tihom oceanu. Savezničke snage pod vodstvom SAD-a napale su Marshallove otoke 1943. te ih zauzele 1944. Od 18. VII. 1947. postali su dio UN-ova Skrbničkoga teritorija Pacifičkih otoka, pod upravom SAD-a. U razdoblju 1946–58. američka vojska koristila je atole Enewetak i Bikini za pokuse nuklearnim oružjem. Na dijelu atola Kwajalein SAD od 1964. ima vojnu bazu za raketna i svemirska istraživanja. Autonomiju imaju od 1. V. 1979 (proglašena je republika); Amata Kabua bio je predsjednik od 1979. do smrti potkraj 1996. Obrambeni savez sa SAD-om ostvarili su 21. X. 1986. Status skrbničkoga teritorija formalno je prestao 22. XII. 1990 (član UN-a postali su 17. IX. 1991). U razdoblju 1997–2000. predsjednik je bio Imata Kabua, a potom Kessai H. Note (ponovno je izabran 2004). Od 2012. predsjednik je Christopher Loeak.
Politički sustav
Prema Ustavu od 1. V. 1979. Maršalovi Otoci su republika, parlamentarna, unitarna država. Predsjednik republike istodobno je poglavar države i predsjednik vlade; bira ga parlament, za razdoblje od 4 godine. Predsjednik i članovi vlade biraju se iz redova zastupnika, za svoj su rad odgovorni parlamentu. Zakonodavnu vlast obnaša jednodomni parlament (Nitijela), koji ima 33 zastupnika što ih biraju građani na općim, izravnim i tajnim izborima za razdoblje od 4 godine. Pravo glasa je opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast u državi imaju: Vrhovni sud (Supreme Court) i Visoki sud (High Court), nadležnost kojega je rješavanje proturječnosti u pravnome sustavu, te Sud za tradicionalna prava (Traditional Rights Court). Općine (33) jedinice su lokalne samouprave. Nacionalni blagdan: Dan Ustava, 1. svibnja (1979).
Političke stranke
Ujedinjena demokratska stranka (United Democratic Party – akronim UDP), osnovana 1999., reformistička je stranka. Sljednica je grupacije Ralik-Ratak (1991), nastale radi oponiranja Amatu Kabui, predsjedniku države (1979–96). Nakon izbora 2000. vođa UDP-a, Kessai Note, postao je predsjednik države. Jedina je stranka u državi i nakon izbora 2003.
