struka(e):

marka, poštanska (njem. [Brief]marke ili Marke), poštanska vrjednota koju izdaje poštanska uprava pojedine zemlje. Prilijepljena na pošiljku, marka dokazuje da je plaćena pristojba na otpremu pošiljke. Poštanski ured pri otpremi pošiljke poništava marku žigom. Marke se obično izrađuju u različitim veličinama i oblicima, od različitih vrsta papira i u različitim vrstama tiska. Slike pokazuju raznovrsne sadržaje (portrete, pejzaže, likovna djela), a u kompoziciju je obično uključen naziv države i oznaka vrijednosti. U istoj se nakladi obično izdaje nekoliko maraka različitih vrijednosti (serije). Marke mogu biti i utisnute na dopisnicama, listovnim omotima ili kojim drugim poštanskim tiskanicama. Postoje različite vrste maraka: redovite ili franko-marke, avionske (za zrakoplovne pošiljke), vojnopoštanske (za pošiljke vojne pošte), službene itd. Porto-marke posebne su marke za pošiljke na koje nisu nalijepljene marke odgovarajuće vrijednosti ili uopće nisu nalijepljene. Marke se često izdaju prilikom značajnih događaja (prigodne marke) ili u korist humanitarnih organizacija. Prva je poštanska marka stavljena u promet u Velikoj Britaniji 6. V. 1840. Bila je to crna marka od 1 pennyja (blackpenny), s likom kraljice Viktorije. Uporabu maraka, što je ozakonjeno 1839., predložio je upravitelj direkcije poštâ u Londonu Rowland Hill, a na prijedlog tiskara Jamesa Chalmersa koji je već 1834. izradio oglednu marku. Slovenac Lovrenc Košir predložio je 1836. austrijskim vlastima uvođenje poštanskih maraka, no prijedlog nije bio prihvaćen. Prve poštanske marke u Habsburškoj Monarhiji (austrijski dvoglavi orao) izdane su 1. VI. 1850. Nakon sloma Austro-Ugarske izdavana su u Hrvatskoj posebna izdanja, bilo da su dotadašnje marke pretiskane s nazivom nove države (Država SHS), bilo da su tiskane posebne marke. Potom su poštanske uprave, u više državnih sustava koji su djelovali na hrvatskom teritoriju, nastavile s izdavanjem poštanskih maraka koje su bile u uporabi s nazivljem tih država sve do 15. I. 1992. Kako je početkom 1990-ih Hrvatska još bila u jugoslavenskoj federaciji, koja je bila redovni član Svjetske poštanske unije, Hrvatska pošta odlučila je započeti izdavanje doplatnih maraka, koje su po odgovarajućem odobrenju izdavale različite nepoštanske institucije, a pošta ih je samo distribuirala. Prva takva marka bila je izdana 1. IV. 1991 (zlatno-crna marka Misa za domovinu u Katedrali). Od 17. VII. 1991. pokrenuto je izdavanje redovitih poštanskih maraka u zračnome prometu, kao dodatnih maraka u unutarnjem prometu, uz redovne jugoslavenske. Tako se 9. IX. 1991. pojavila prva marka Republike Hrvatske, kao dodatna pristojba za zračnu poštu Zagreb–Dubrovnik. Taj se nadnevak od 1995. obilježava kao hrvatski Dan marke. Već u prosincu 1991. pojavile su se prve hrvatske prigodne poštanske marke (10. XII. u spomen proglašenja neovisnosti), a 15. I. 1992. na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, izišla je prva službena poštanska marka. Velik broj umjetnika sudjelovao je u stvaranju hrvatskih poštanskih maraka, npr. J. Biffel, J. Botteri Dini, Z. Kauzlarić-Atač, I. Lacković Croata, I. Lovrenčić, B. Ljubičić, V. Radoičić, B. Silađin, H. Šercar, M. Šutej, M. Veža. – Ubrzo nakon početaka izdavanja, marke su postale omiljeli predmet skupljanja. (→ filatelija)

Citiranje:

marka, poštanska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/marka-postanska>.