Madhya Pradesh [ma'dʰja prade'š, engl. mʌ'djə prα:de'š], savezna država u središnjemu dijelu Indije; obuhvaća 308 255 km² (po površini druga u Indiji) sa 72 597 565 st. (2011). Glavni grad Bhopal (1 795 648 st., 2011). Zauzima sjeverni dio uravnjenoga gorja Dekan, visoravan Malva, gorje Vindhya te jako raščlanjeno gorje Satpura. Ostali, veći dio Madhya Pradesha brežuljkast je kraj (od 200 m do 600 m visine). Glavne su rijeke Chambal i Sind te Kunwari, Pahuj, Asan i Vaisali. Klima je monsunska. Kišno je doba od sredine lipnja do rujna, kada padne 92% ukupnih godišnjih oborina. Madhya Pradesh ima 10 sveučilišta. Pretežni dio stanovništva bavi se poljoprivredom. Umjetno se natapa 5,7 mil. ha. Na istoku i sjeveroistoku pretežito se uzgaja riža, na zapadu, jugozapadu i jugu sirak, mahunarke i pšenica, a u višim krajevima proso. Madhya Pradesh jedan je od glavnih proizvođača lanenoga sjemena u Indiji; značajan je i uzgoj soje (najviše u Indiji) te pamuka. Znatnu važnost ima stočarstvo (bivol, govedo, ovca, koza). Madhya Pradesh ubraja se među najšumovitija područja Indije (28% površine). Iskorištavaju se ležišta ugljena, bakra (Balaghat), željeza, mangana, boksita, dijamanata; u Madhya Pradeshu jedini je rudnik (Panna) dijamanata u Indiji. Uz crnu (čelik) i obojenu (aluminij) metalurgiju (Bhilaj), razvila se elektrotehnička, kemijska, papirna, cementna, pamučna (Indore, Gwalior), automobilska, prehrambena i drvna industrija; industrija svile, umjetnih vlakana, jute, stakla i keramike (Djabalpur, Gwalior). Duljina cestovne mreže iznosi 67 600 km. – Država Madhya Pradesh nastala je 1956. od bivših država Madhya Bharat, Bhopal, Vindhya Pradesh i velikoga dijela prijašnjega Madhya Pradesha. God. 2000. iz dijela njezina teritorija uspostavljena je savezna država Chhatisgarh (135 191 km²).
