Legrad, naselje i općinsko središte 15 km sjeverno od Koprivnice; 862 st. (2021). Leži na desnoj obali rijeke Drave, u blizini utoka Mure, na 132 m apsolutne visine. Kasnobarokna župna crkva Presvetoga Trojstva (oko 1780); pet pilova iz XVIII. st. Nalazi predmeta iz VIII. i VII. st. pr. Kr. (konjska oprema). Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). Rašireno je košaraštvo (košare, stolice, stolovi i dr.). – Prvi se put spominje 1384. U XV. je st. Legrad dobio status trgovišta (oppidum), a u XVI. st. bio je sastavni dio posjeda Zrinskih, koji su ondje uredili sjedište Legradske ili Međimurske kapetanije izgradivši protuosmansku utvrdu (1567). Katolička se župa spominje od 1540. Grad je kratko bio pod osmanskom vlašću (1577–79. i 1600). God. 1643. Ferdinand III. Habsburški dodijelio je Legradu privilegij slobodnoga trgovišta, a sredinom XVII. st. spominje se kao grad (civitas). Od druge polovice XVI. do početka XVIII. st. većinu stanovništva činili su protestanti. Katolička je župa bila obnovljena 1641. kada je sagrađena drvena crkva; 1784. podignuta je i nova barokna crkva. U XVII. i XVIII. st. u Legradu se razvila trgovina i cehovi (čizmarski 1697., brodarski 1717., tkalački 1747., mlinarski 1768). Sve do 1918. nalazio se u sastavu madžarske županije Zala (1848–61. bio u sastavu Hrvatske). Za II. svjetskoga rata bio je pod madžarskom okupacijom (1941–45).
