apsolutni prostor, trodimenzijski prostor svakodnevnog iskustva na kojem je utemeljena klasična fizika. To je jednoznačan prostor u koji su, uz nas, uronjena i sva nebeska tijela. Prema Isaacu Newtonu, svi će taj prostor doživljavati na isti način, bez obzira na to na kakvu je tko gibanju, svi će se složiti o duljini, širini i visini nekog objekta ako provedu dovoljno točna mjerenja. Predodžba apsolutnoga prostora bila je neupitna do Michelson-Morleyeva pokusa 1887. Za nekoga tko je u mirovanju prema apsolutnomu prostoru, svjetlost bi se u svim smjerovima širila istom brzinom. Nasuprot tomu, promatrač bi sustizao svjetlost u smjeru svoga gibanja, a u suprotnome bi se smjeru svjetlost trebala udaljavati većom brzinom. Opaženo odstupanje od takva zbrajanja brzina dovelo je do novoga shvaćanja prostora i vremena na kojem se temelji Einsteinova specijalna i opća teorija relativnosti.
