Krestić, Vasilije, srpski povjesničar (Đala, 20. VII. 1932). Diplomirao (1957) i doktorirao (1967) na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je radio od 1959; od 1979. redoviti profesor. Dopisni (1981) i redoviti (1991) član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), ravnatelj Arhiva SANU (1982), član predsjedništva SANU (1995) i tajnik Odjela za povijesne znanosti SANU (1998). Od 1982. do 1985. urednik Istorijskog glasnika i Godišnjaka SANU. Jedan od tvoraca Memoranduma SANU. Bavi se poviješću Srba u Hrvatskoj i srpsko-hrvatskih odnosa nastojeći dokazati tezu da je ideja genocida nad Srbima glavno obilježje hrvatske politike od Starčevića i Kvaternika, Supila, Radića i Pavelića do Tuđmana. Glavna djela: Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. godine (1969), Istorija srpske štampe u Ugarskoj: 1791–1914 (1980), Srpsko-hrvatski odnosi i jugoslovenska ideja u drugoj polovini XIX. veka (1988), Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji: 1848–1914 (1991), Građa o Srbima u Hrvatskoj i Slavoniji: (1848–1914) (I–II, 1995), Genocidom do Velike Hrvatske (1997), Dosije o genezi genocida nad Srbima u NDH (2009).
