STRUKE:

Kodály, Zoltán

ilustracija
KODÁLY, Zoltán

Kodály [kɔ'da:ļ, kɔ'da:i], Zoltán, madžarski skladatelj, etnomuzikolog, dirigent i glazbeni pedagog (Kecskemét, 16. XII. 1882Budimpešta, 6. III. 1967). Školovao se u Galanti i Trnavi (danas u Slovačkoj), gdje je učio glasovir, violinu i violončelo. Glazbu je studirao u Budimpešti (H. Koessler, kompozicija) i Parizu, a na Sveučilištu u Budimpešti madžarski i njemački jezik i književnost. Doktorirao je 1906. tezom o strofnoj strukturi madžarske narodne pjesme. Rano povezan s B. Bartókom, intenzivno je od 1903. na terenu proučavao izvornu madžarsku narodnu glazbu i folklor. U razdoblju 1907–41. bio je profesor na Muzičkoj akademiji u Budimpešti (teorija glazbe, kompozicija). Djela mu se izvode od 1910., a međunarodni ugled stekao je nakon 1923. Često je dirigirao vlastita djela na mnogobrojnim turnejama po Europi, SAD-u, SSSR-u i drugdje. Kodály se, uz B. Bartóka, smatra najistaknutijim madžarskim skladateljem XX. st. Temeljne su odlike njegova antiromantičarskoga modernističkoga stila naglašeni melodijski stil u vokalnoj i instrumentalnoj glazbi, koji se temelji na specifičnom govornom metru madžarske narodne pjesme, te povremeni utjecaji glazbe C. Debussyja i renesansne vokalne polifonije. Skladao je orkestralna (simfonija i dr.), komorna (gudački kvarteti, sonate za violončelo i dr.), glasovirska i orguljska, dramska (pučki igrokaz Háry János i dr.) i vokalna (zborovi, za glas te zbor i orkestar, i dr.) djela te crkvenu glazbu (misa, psalmi i dr.). Najpoznatije mu je djelo Psalmus Hungaricus za tenor, zbor, dječji zbor i orkestar (1923). Objavio je niz didaktičkih djela kojima je preustrojio madžarsku glazbenu nastavu (poznata Kodályeva metoda), nekoliko zbirki madžarskih narodnih pjesama te mnoge članke i studije.

Citiranje:
Kodály, Zoltán. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 2. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32205>.