struka(e):

Kninsko polje, polje u kršu Dalmacije, sjeveroistočno od Knina; obuhvaća 24,0 km². Dugo je 10,5 km, a široko do 3,5 km; pruža se u smjeru sjever–jug, nagnuto prema jugu. Leži između vapnenačke zaravni na jugoistoku i jugozapadne padine Dinare na sjeveroistoku, na 220 do 300 m visine. Na sjeveru prelazi u dolinu rijeke Butišnice, koja uzdužno protječe poljem, a na jugu u Kosovo polje. Krajnjim južnim dijelom teče rijeka Krka, koja je zajedno s vodom iz Butišnice i okolnih vrela ondje stvorila močvarno područje. Za potrebe hidroelektrane Golubić (1981) u istoimenom je naselju u sjevernome dijelu polja na Butišnici podignuta betonska pregrada kojom je stvoreno umjetno Golubićko jezero. U polju su ležišta sadre i vapnenca. Zemljište se intenzivno iskorištava u poljoprivredi, tj. za uzgoj žitarica, vinove loze, povrća, ovaca, koza, svinja, goveda i dr. Istočnim rubom polja prolazi Unska željeznička pruga. Uz nju je trasirana i glavna prometnica, cesta Bosansko Grahovo (BiH)–Knin–Drniš. Najveće i najznačajnije naselje je Knin (8262 st., 2021). Ostala naselja smještena su uz rub polja: Kninsko Polje (758 st.), Golubić (654 st.), Vrpolje (159 st.).

Citiranje:

Kninsko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kninsko-polje>.