Khorasan (udomaćeno [ko'rasan]) (Horasan, perz. orāsān [xora:sa:'n]), pokrajina u sjeveroistočnom Iranu; 302 966 km², 6 094 888 st. (2002). Obuhvaća istočni nastavak gorja Elburs, granično gorje Kopet Dag i dio velikih slanih pustinja Dasht-e Kavir i Dasht-e Lut. Ima najizrazitiju kontinentalnu klimu na području Irana. U riječnim dolinama (Atrak i dr.) i natapanim područjima uspijevaju pamuk, duhan, žitarice, šećerna repa; uzgoj ovaca i koza. Preradba vune i pamuka; izradba kvalitetnih ćilima (/k/horasanski ćilimi glavni su izvozni proizvod). Ležišta željezne, bakrene i olovne rude. Upravno je središte Mashhad. – U antičko doba pokrajina staroperzijske države, od III. st. pr. Kr. u sastavu partske države pod Arsakidima, zatim (od III. st.) pokrajina novoperzijske države Sasanida. U VII. st. potpala je pod vlast Arapa. Za unutarnjih razmirica u državi kalifa javila se u Khorasanu domaća dinastija Tahirida (820–873), a nakon nje dinastija Safarida (do 901), kojima su vlast preoteli perzijski Samanidi (X. st.). Kulturni i gospodarski uspon zemlja je proživjela za tursko-mongolske dinastije Gaznavida. Khorasan je 1220. zauzeo Džingis-kan, a potkraj XIV. st. mongolski osvajač Timur Lenk. U početku XVI. st. došao je pod vlast perzijske dinastije Sefevida; od tada Khorasan pripada Perziji, osim istočnoga (od XVII. st. pod Afganistanom) i sjevernoga dijela (od XIX. st. u sastavu Rusije).
