struka(e): geografija, opća | arheologija

Keszthely [kε'sthεj], grad na zapadnoj obali Balatona (županija Zala), Madžarska; 19 910 st. (2016). Središte je bogate poljoprivredne okolice i razvijenoga turizma (lječilište i kupalište); prehrambena industrija. Uz gotičku crkvu (1386; poslije barokizirana) sačuvan je i barokni dvorac Festetics (danas muzej) s knjižnicom (1799–1801) i gradska vijećnica iz XVIII. st. Muzej Balaton (arheološka, etnografska i dr. zbirke), lutaka i dr. U Keszthelyu je 1797. osnovana prva madžarska visoka poljoprivredna škola. – Najstariji arheološki nalazi pripadaju srednjobrončanodobnoj kulturi grobnih humaka (kosturni ukopi pod humcima, s brončanim i keramičkim prilozima). U gradu i njegovoj okolici otkriveno je više od 4000 grobova (iz kasne antike, razdoblja seobe naroda, avarskih i slavenskih). Na brežuljku Dobogó istraženo je kasnoantičko groblje iz IV. st. u kojem su bili pokopani i pripadnici jedne germanske skupine pristigle s Ponta te Sarmata iz Povolžja. U obližnjoj Fenékpuszti otkriveni su ostatci rimskog logora te groblje iz IX. st.

Citiranje:

Keszthely. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/keszthely>.