struka(e): | |

Karlobag, gradić i luka na obali Velebitskoga kanala, 65 km jugoistočno od Senja; 368 st. (2021). Leži na Jadranskoj magistrali podno prijevoja Oštarijska vrata (928 m), nasuprot otoku Pagu. Preko Oštarijskih vrata (uz Vratnik najniži prijelaz preko Velebita) vodi cesta Karlobag–Gospić–Plitvička jezera, najpovoljnija veza jadranske obale sa središnjom Likom. Turizam. Povrh naselja nalazi se srednjovjekovni grad (u ruševinama). Unutar zidova u obliku višekuta, učvršćena trima kulama, nalazi se velika cilindrična glavna kula. Godine 1712. podignut je kapucinski samostan s crkvom sv. Josipa u kojoj su barokni oltari i slike. U župnoj crkvi sv. Karla Boromejskoga (1767) bilo je više nadgrobnih ploča (stradala za II. svjetskoga rata, preostao je samo zvonik). Kapela Žalosne Marije iz 1772. ima barokni oltar, a u povijesnoj jezgri nekoliko je baroknih kuća (Kružić). – U neposrednoj blizini današnjega naselja nalazilo se utvrđeno ilirsko naselje Vegia ili Bigi. U rimsko doba nazivao se Vegium, a za cara Augusta imao je status municipija. Na antičkim ruševinama Hrvati su u IX. st. sagradili novo naselje kao sjedište Podgorske župe (danas Vidovgrad). Ono se prvi put spominje 1251. u ispravi bana cijele Slavonije Stjepana (iz ugarskog plemićkog roda Gut-Keled) kao Scrissam. Bilo je u posjedu Tugomerića (?–1307), Šubića (1307–22) i Kurjakovića (1322–1480). Kada je na početku XIV. st. napušteno, uz more je sagrađeno novo utvrđeno naselje Bag. Pod tim se imenom prvi put spominje 1387. u povelji knezova Kurjakovića, koji su mu potvrdili sloboštine i granice. Godine 1480. zauzeo ga je kralj Matija Korvin i priključio Senjskoj kapetaniji. Godine 1525. Osmanlije su razrušili grad, a 1579. dao ga je obnoviti nadvojvoda Karlo II. Štajerski, po kojem je dobio današnje ime (od 1580. spominje se kao Karlobag). Od 1580. do 1693. bio je u sastavu Vojne krajine. Godine 1593. mletački providur Almoro Tiepolo srušio je Karlobag; ponovno je obnovljen 1672. Od 1693. bio je pod izravnom vlašću Kraljevske komore u Beču, a od 1746. Kraljevske vrhovne komercijalne intendence u Trstu. Marija Terezija potvrdila mu je 1757. status grada, a za Josipa II. ponovno je bio priključen Vojnoj krajini. Od 1787. slobodna je luka. Za napoleonskih ratova 1813. bombardirala ga je engleska flota. Godine 1881. priključen je civilnoj Hrvatskoj. U XX. st. razvija se kao turističko središte (osobito nakon izgradnje gradskoga kupališta 1920). Stradao u savezničkom bombardiranju za II. svjetskoga rata.

Citiranje:

Karlobag. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/karlobag>.