struka(e):
ilustracija
JEDRENJE, jedriličarska utrka u Hvaru, 1930.
ilustracija
JEDRENJE, Kup Zlatna luka, Barotul, 1995.
ilustracija
JEDRENJE, otvoreno državno prvenstvo u klasi Optimist, Zadar, 22-24. VIII. 1997.

jedrenje, plovidba iskorištavanjem energije vjetra (→ jedrilica); također športska grana, brzinsko natjecanje u jedrenju. Utrke jedrilica mogu biti regate malih klasa jedrilica i regate krstaša (jedrilice s kabinom prikladne za višednevno jedrenje). Regate malih klasa održavaju se na regatnome polju u obliku trapeza ili trokuta, ili se jedri u ravnoj liniji. Regate krstaša mogu biti flotne, u kojima se istodobno natječe više jedrilica, ili dvobojske (engl. match race), u kojima se istodobno natječu po dvije jedrilice po načelu eliminacije. Najpoznatija je svjetska dvobojska regata America’s Cup (od 1851). Osim na regatnome polju, krstaši se natječu i u navigacijskim regatama. Njihov kurs povezuje različite udaljene točke na obali ili otocima, ponekad i preko mora i oceana. Najpoznatija je takva regata sa startom u Southamptonu u kojoj se tijekom 8 do 9 mjeseci u više etapa jedri oko svijeta.

Jedrilice za natjecanja svrstane su u različite klase. Za klase jedrilica jedinstvenoga nacrta (monotipovi) točno su određene dimenzije, oblik trupa, jedrilje i oprema. Klase jedrilica s ograničenjima građene su po pravilima koja dopuštaju samo male razlike u trupu, jedrilju i opremi, pa sve jedrilice imaju u utrci približno jednake natjecateljske uvjete. Međutim, u regatama krstaša često sudjeluju raznorodne jedrilice različitih veličina. Ako se jedri po tzv. otvorenom sustavu, pobjednik je jedrilica koja prva prijeđe zadanu rutu bez obzira na svoju veličinu i teoretsku brzinu. No kako bi natjecanje raznorodnih krstaša što više ovisilo samo o vještini kormilara i posade, održavaju se i regate u kojima se za različite jedrilice na temelju njihove duljine, mase, gaza, površine jedrilja i sl. izračunava tzv. razvrstavanje (regatna vrijednost). Jedrilice s većim razvrstavanjem (redovito veće jedrilice) brže jedre, pa se jedrilicama s manjim razvrstavanjem odbija dio vremena, tzv. hendikep. Tako se mogu uspoređivati rezultati u utrci potpuno različitih jedrilica. Na valjanosti sve više dobiva i tzv. sustav IMS (International Measure System), kojim se vještina kormilara i posade uspoređuje s mogućnostima jedrilice. Prema uvjetima na regatnom polju za svaku se jedrilicu izračunava teoretska brzina, a pobjednik je ona jedrilica koja se najviše približi svojoj teoretskoj brzini.

Na Olimpijskim igrama jedrenje je prvi put bilo na programu 1900., stalno od 1908., a jedrilo se u različitim klasama. Na početku XXI. st. muškarci nastupaju u klasama Finn i 470, žene u klasama Europa i 470, a bez obzira na spol natječe se u klasama Laser, Soling, Zvijezda, Tornado i 49. Postoje i druge klase za međunarodne regate koje priznaje Međunarodni jedriličarski savez, a u mnogima od njih održavaju se svjetska i europska prvenstva.

Prvi jedriličarski klub u svijetu, The Water Club of Cork, utemeljen 1720. u Irskoj, priredio je 1775. prvu jedriličarsku regatu. Prvo jedriličarsko društvo u Hrvatskoj, Plav, osnovano je 1876. u Krku, a zatim su se osnivali klubovi u Splitu (Adria, 1890), Puli (1891), Labud u Splitu utemeljen je 1924., Galeb na Sušaku 1933., Argos iste godine u Dubrovniku, a poslije su osnovani i klubovi u Šibeniku, Malome Lošinju, Opatiji, Zadru. Prvo državno prvenstvo održano je 1930. Karlo Bauman osvojio je 1935. drugo mjesto na europskom prvenstvu u klasi Dinghi. Hrvatski savez za jedrenje osnovan je 1940., a njegov je rad obnovljen 1950. Ante Grego i Simo Nikolić bili su u klasi šljuka na europskom prvenstvu 1966. prvi, 1964. i 1968. drugi, a na svjetskom prvenstvu 1967. treći. Na europskom prvenstvu u klasi Finn Minski Fabris bio je 1977. drugi, 1978. prvi, Karlo Kuret drugi (2000) i treći (2002); godine 2002. u klasi Laser radial Karlo Krpeljević postao je svjetski prvak, Dario Kliba drugi na europskom prvenstvu, a Gea Barbić treća na Svjetskim jedriličarskim igrama. U dvobojskome jedrenju najveći je uspjeh ostvarila posada s kormilarom Tomislavom Bašićem, članom zadarskog Uskoka, kada je 1999. u uglednu natjecanju (Match Race Grand Prix) osvojila 7. mjesto. Na Mediteranskim igrama 2009. hrvatski su jedriličari osvojili 3 srebrne medalje i to Tonči Stipanović i Tina Mihelić u klasi Laser te u klasi muški 470 Šime Fantela i Igor Marenić. U istoj klasi Šime Fantela je osvojio zlato na svjetskom prvenstvu 2009. te 3 zlatne medalje na europskim prvenstvima (2009., 2011., 2012) te zlato na Mediteranskim igrama 2013. Tina Mihelić u klasi Laser osvojila je zlatnu medalju na svjetskom prvenstvu 2013., 2 zlatne medalje na europskim prvenstvima 2009. i 2010. te zlato na Mediteranskim igrama 2013., a Tonči Stipanović u istoj klasi srebro na svjetskom prvenstvu 2012., 3 zlatne medalje na europskim prvenstvima (2010., 2011., 2013) te zlato i srebro na Mediteranskim igrama 2013. Ivan Kljaković Gašpić u klasi Finn osvojio je 2 zlatne medalje na europskim prvenstvima 2009. i 2010. Prva olimpijska odličja u jedrenju ostvarena su na OI 2016. kada su Šime Fantela i Igor Marenić osvojili zlatnu medalju u dvojcu (klasa 470), a Tonči Stipanović srebrnu medalju u Laseru.

Citiranje:

jedrenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/jedrenje>.