jednakost, političko načelo i društveni ideal izjednačenosti ljudi prema nekom relevantnom kriteriju ili mjerilu (društveni položaj, prava, dobra). Razlikuju se: pravna (jednaka primjena pravnih normi na svakoga čovjeka), politička (jednako pravo svih punoljetnih državljana na sudjelovanje u vlasti), socijalna (jednakost mogućnosti uspjeha svakog pojedinca u natjecanju za položaj u društvu) i ekonomska jednakost (jednakost prihoda i bogatstva za sve pripadnike društva). U suvremenom značenju pojam je začet za Američkoga rata za neovisnost i Francuske revolucije: američka Deklaracija o neovisnosti (1776) navodi kao očevidnu istinu da su svi ljudi stvoreni jednaki, a francuska Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (1789) proglašava da su ljudi slobodni i jednaki u pravima. Tu ideju slijedi i Opća deklaracija o ljudskim pravima UN (1948), koja polazi od postavke da se »sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima«. U povijesti političke misli liberalizam je nastojao pomiriti ideju jednakosti s idejom slobode, pa se ponajprije zauzimao za pravnu i političku jednakost. Socijalizam je pak proširio načelo jednakosti na ekonomsko područje. Na načelu jednakosti stvorene su u XX. st. različite liberalne i socijaldemokratske koncepcije tzv. države blagostanja, u kojima država, osim elementarne sigurnosti ljudi i političkih prava državljana, jamči svima određenu minimalnu razinu socijalne sigurnosti. U marksističkome socijalizmu (komunizmu) jednakost se ističe kao temeljno načelo ustrojstva zajednice i odnosa među ljudima, pa se idealno društvo (komunizam) shvaća kao zajednica potpune jednakosti ljudi.
