intruzivne stijene (od srednjovj. lat. intrusio, prema lat. intrudere: upasti; gurnuti), plutoniti, dubinske eruptivne stijene, nastale kristalizacijom magme u dubljim dijelovima kamene kore (litosfere). Zbog polagana hlađenja, koje može trajati i cijelu geološku epohu, u magmi se prije i za vrijeme kristalizacije događaju različiti diferencijacijski procesi, pri kojima iz magme homogena sastava nastaju eruptivne stijene različita mineralnog i kemijskog sastava. Pri visokoj temperaturi kristaliziraju se prvo olivin, zatim olivin i rompski pirokseni, pa nastaju bazične stijene duniti, olivinovci i peridotiti. Pri nižoj temperaturi kristaliziraju se bazični plagioklasi i monoklinski pirokseni, pa nastaju gabri. Pri još nižoj temperaturi kristaliziraju se amfiboli, a od plagioklasa se kristalizira andezin i nastaju dioriti. Konačno magma postaje vrlo kisela, a iz nje se kristaliziraju alkalijski glinenci, biotit i kremen i tako nastaje granit. Intruzivne stijene razlikuju se od žičnih i površinskih stijena po tome što su uvijek potpuno iskristalizirane i imaju zrnastu strukturu. Na površinu Zemlje dolaze različitim tektonskim ili denudacijskim geološkim procesima.
