struka(e):
Hooke, Robert
engleski znanstvenik i izumitelj
Rođen(a): Freshwater, otok Wight, 18. VII. 1635.
Umr(la)o: London, 3. III. 1703.

Hooke [huk], Robert, engleski znanstvenik i izumitelj (Freshwater, otok Wight, 18. VII. 1635London, 3. III. 1703). Jedan je od najsvestranijih znanstvenika XVII. st. Studirao je na Oxfordu gdje je bio asistent Roberta Boylea 1655–62. Bio je kustos za eksperimente (od 1662) i član (od 1663) Royal Society te profesor geometrije na Greshamovu koledžu (od 1665).

Istraživački rad započeo je s Boyleom na konstrukciji zračne pumpe, poboljšao je mikroskop, osmislio instrument za mjerenje jačine baruta i stroj za precizno rezanje zupčanika za satove. Okušao se i u teorijskoj fizici, gdje se često suprotstavljao Isaacu Newtonu (primjerice svojom nedovršenom valnom teorijom svjetlosti i nedovršenom teorijom gravitacije). Prvi je utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem, našao zakon opruge i postavio osnovni zakon teorije elastičnosti (elastično tijelo mijenja oblik razmjerno djelovanju vanjske sile), koji se danas naziva Hookeov zakon (1660). Postavio je kinetičku hipotezu plinova i predložio temperaturu tališta leda za nultu točku temperaturne ljestvice. U djelu Mikrografija (Micrographia, 1665) dao je crteže predmeta viđenih pod mikroskopom. Naziv stanica (engl. cell), koji je predložio za strukturnu jedinicu pluta, prihvaćen je u biologiji s onim značenjem što ga ima atom u fizici i kemiji. U astronomiji je otkrio da se Jupiter okreće oko svoje osi i da se dvojna zvijezda Delta Draconis nalazi 23″ sjevernije u srpnju nego u listopadu (1674). Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Hooke) i planetoid (3514 Hooke).

Citiranje:

Hooke, Robert. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hooke-robert>.