STRUKE:

hibridi

hibridi (lat. hybrida: mješanac; križanac), potomci roditelja koji pripadaju istomu rodu i istoj vrsti, a razlikuju se u jednoj nasljednoj osobini ili više njih, tj. genotipski su različiti. Hibridi su uvijek heterozigotni, tj. imaju kombinirane nasljedne osnove obaju roditelja. Ako se roditelji razlikuju u jednome svojstvu (paru alela), njihovim križanjem nastaju monohibridi; ako se razlikuju u dva svojstva – dihibridi; u tri – trihibridi; u više svojstava – polihibridi. Ako roditelji ne pripadaju istomu rodu ili vrsti, križanjem nastaju bastardi, koji su obično slabo plodni, a često i posve sterilni (npr. bastardi između kokoši i fazana, između pauna i biserke). Sterilna je i mula (bastard između kobile i magarca) te mazga (bastard između magarice i pastuha). U biljaka hibridi su kultivari, kod kojih se F1 generacija (→ generacija) upotrebljava kao usjev u proizvodnji. Sjeme hibrida (ako se ne razmnožava vegetativno) potrebno je redovito svake godine obnavljati, jer se hibridna snaga i heterotični učinak (→ heterozis) smanjuje u F2 i kasnijim generacijama. Hibridi mogu biti sortni, ako se kao roditelji upotrijebe sorte i linijski ako se upotrijebe linije. Obje kategorije mogu biti zasnovane na dvjema ili više roditeljskih linija ili sorata. Danas se najčešće rabe dvolinijski hibridi, koji su fenotipski i genotipski najujednačeniji kod samooplodnih i stranooplodnih vrsta. Roditeljske sorte ili linije na kojima se zasnivaju hibridi stvaraju se i održavaju, ovisno o biljnoj vrsti, poznatim metodama oplemenjivanja samooplodnih i stranooplodnih poljoprivrednih vrsta i vrsta koje se vegetativno razmnožavaju. Hibridi mogu nastati sparivanjem jedinki iste vrste (intraspecijski hibridi) ili različitih vrsta (interspecijski hibridi).

Citiranje:
hibridi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 6. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25351>.