struka(e): geografija, opća | povijest, opća | likovne umjetnosti
ilustracija
ANCONA, katedrala

Ancona [aŋko:'na] (stari hrvatski naziv Jakin), grad i luka na jadranskoj obali Italije; 100 497 st. (2011). Upravno je središte istoimene pokrajine i regije Marche. Razvio se amfiteatralno oko luke, na sjeverozapadnim padinama Monte Conera, i uz priobalnu autocestu. U starome dijelu grada sačuvani su mnogi arhitektonski spomenici: Trajanov slavoluk (115., graditelj Apolodor iz Damaska), romanička crkva Santa Maria della Piazza (XI., XIII. st.) i katedrala San Ciriaco u romaničko-bizantskome stilu (XII–XIII. st.) te dvije palače iz XIII. st. Među gotičkim građevinama najznačajnija su djela majstora Jurja Dalmatinca iz druge polovice XV. st. (pročelja Loggie dei Mercanti, te crkava San Francesco delle Scalle i San Agostino), dok iz renesansnoga razdoblja potječu Palazzo degli Anziani s pinakotekom i utvrde na brežuljku Astagno (gradio Antonio da Sangallo). U XVII. i XVIII. st. nastale su mnogobrojne palače. Bogati muzeji (Museo Archeologico Nazionale delle Marche, Pinacoteca Comunale Francesco Podesti). Veze hrvatskih primorskih krajeva s Anconom bile su u prošlosti vrlo žive. U XVII. i XVIII. st. u Anconi su tiskane mnoge knjige na hrvatskome jeziku. Brodograđevna, metalna (strojevi), tekstilna, prehrambena, drvna (pokućstvo), farmaceutska i petrokemijska industrija. Sjedište ribarske flote. Brodske i trajektne veze s hrvatskim lukama (Zadar i dr.). Ukupni lučki promet iznosi 8,4 milijuna tona tereta, te 1,5 milijuna putnika (2011). – Kolonisti iz Sirakuze osnovali su oko 390. pr. Kr. naseobinu Agkṓn Hellēnís (Ἀγϰών Ἑλληνίς); od 268. pr. Kr. pod rimskom vlašću; u ratu s Ilirima 178. pr. Kr. ratna luka rimske flote. God. 555. opsjedao ju je ostrogotski kralj Totila; 774. pripala Papinskoj Državi, a 848. uništili je Saraceni. Braneći se od različitih osvajača, tijekom srednjeg vijeka vodila borbe s Bizantom, papama, carevima, Venecijom, napuljskim Anžuvincima i Malatestama iz Riminija. U sastavu Papinske Države 1532–1799., u francuskom posjedu 1797–1815., od 1860. u Kraljevini Italiji. Grad je teško oštećen u potresu 1972.

Citiranje:

Ancona. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/ancona>.