struka(e):
ilustracija
GUSARI, demonstracija jedne flote pred Alžirom s povješanim berberskim gusarima, gravura iz knjige P. Dana Historie van Barbaryen, XVII. st.
ilustracija
GUSARI, model gusarskoga broda feluke, XVI. st., Kotor, Pomorski muzej

gusari (korsari) (srednjovj. lat. cursarius preko tal. corsaro), pomorski ratnici koji su napadali, plijenili i uništavali inozemno brodovlje ili drugu neprijateljsku imovinu na moru radi represalija ili ovlaštenoga sprječavanja pomorske trgovine i prometa. Takvi su se čini obavljali za pojedinačna namirenja određenih potreba na temelju represalijskoga lista (u hrvatskim statutima charta repressaliarum), ili su pak imali obilježja općih oružanih pothvata na moru, protiv svakoga neprijatelja, na temelju gusarskoga ili korsarskog lista. Gusari su djelovali na svim morima i na mnogim rijekama. Od gusara su se razlikovali pirati (lat. pirata, od grč. πεıρατής), morski razbojnici koji su neovlašteno provodili oružane zahvate i akcije prisile na moru, kao protupravna djela. Riječ gusar pojavljuje se gdjekad i općenito u značenju razbojnik (gusa, razbojništvo, četovanje). I jedni i drugi djelovali su tijekom cijele povijesti pomorstva, počevši od feničkoga i grčkoga pomorstva pa sve do XIX. st. Za rimske su prevlasti uporišta gusarenja bila Cilicija, Kreta i Etolija, a na zapadu su istaknuti gusari bili Iliri, Liguri, Etruščani, Kartažani i južnoitalski Grci. U srednjem su vijeku gusarili pomorski narodi na Sredozemlju, primjerice saracenski gusari, koji su, prodirući iz sjeverne Afrike, zauzeli Maltu, Siciliju, Korziku i Kalabriju, pljačkajući i susjedne zemlje sve do Alpa (IX–XI. st.). Uz obale Engleske, Irske, Škotske, Francuske, južne Italije i Sicilije, od VIII. do XII. st. poduzimali su ratničke, osvajačke i pljačkaške pothvate Normani, zvani i Vikinzi, koji su prodrli i do sjeverne Amerike, a pojavili su se i na istočnoj obali Jadranskoga mora i osvojili nekoliko dalmatinskih gradova. Tijekom XVI., XVII. i XVIII. st. berberski su gusari kao organizirana sila u državama pod osmanskom vlašću, snažnom flotom, iz glavnih uporištâ Alžira, Tripolija i Tunisa, poduzimali pomorske pohode po Sredozemnome moru, proširujući gusarenje i na Atlantski ocean. Gusarsku djelatnost s jakim brodovljem i borbu velikih razmjera s kršćanima, pri čemu su pljačkane obale i ometana plovidba po cijelome Sredozemnome moru, razvio je u prvoj pol. XVI. st., kao zapovjednik osmanske flote, gusar Hajredin Barbarossa. U Baltičkome moru gusarska je djelatnost potpomogla nastanak Hanze (Hanse), društva njemačkih trgovaca u inozemstvu, a njezinim slabljenjem tijekom XV. i XVI. st. gusarski su pothvati postali snažnijima i učestalijima. U XVI. i XVII. st., za slamanja španjolsko-portugalske premoći na moru i u međusobnim ratovima, istaknuli su se engleski gusari (John Hawkins, Francis Drake, Martin Frobisher i Richard Grenville) i nizozemski gusari (pomorski prosjaci, Jakob Heemskerk i Pieter Heyn) te bukaniri, francuski, nizozemski i portugalski pomorski pustolovi, podrijetlom iz zapadne Europe, sjedinjeni u borbi i otporu protiv španjolskoga gospodstva u Zapadnoj Indiji (XVII. i XVIII. st.). U gusarskim ratovima protiv Engleske u XVII. i XVIII. st. isticali su se francuski gusari (Jean Bart, René Duguay-Trouin, Robert Surcouf). Na Jadranu su gusari poduzimali oružane pohode protiv neprijatelja već u ilirsko doba, boreći se protiv Rimljana, posebice u III. st. pr. Kr. S razvojem i jačanjem mletačke pomorske trgovine razvijala se djelatnost hrvatskih i neretvanskih gusara u IX. i X. st., a gusarski su pothvati pratili i stoljetnu borbu protiv mletačke prevlasti (Omišani, XII–XV. st. i Zadrani u XIV. st). U XVI. st. i na poč. XVII. st. uskoci su napadali mletačko i osmansko brodovlje, a ulcinjski su gusari operirali svojim jedrenjacima od Ulcinja do Istre i po ostalome Mediteranu, surađujući s berberskim gusarima i ulazeći gdjekad i u sastav osmanske ratne flote (XVI–XVII. st.). Posljednje gusarske akcije na Jadranu odvijale su se na poč. XIX. st. za ruske (1806–07) i britanske blokade (od 1807). Domaći gusari, Dalmatinci, Dubrovčani i Bokelji, borili su se na objema zaraćenim stranama. Gusarstvo, kao povijesna kategorija, ukinuto je Pariškom pomorskom deklaracijom od 16. IV. 1856., pa više ne ulazi u suvremena pravna razmatranja, za razliku od piraterije, koja kao razlučeni povijesno-ekonomski i pravni pojam novoga sadržaja ostaje i dalje predmetom pomorsko-pravnih rasprava u nacionalnim i međunarodnim okvirima.

Citiranje:

gusari. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/gusari>.