struka(e): |

Amharci (Amhara), narod u Etiopiji, oko 21,4 milijuna pripadnika. Kao narod pojavljuju se tijekom razvoja feudalnih odnosa u zemlji. Od XIII. do XIV. st. živjeli u području Šoa, Godžam i Begemdere; poslije su naselili gotovo cijelu Etiopiju. Kršćani monofiziti (Etiopska ortodoksna crkva); manje skupine muslimana, katolika i protestanata. U prošlosti raširen patrijarhat. Tradicionalno se bave poljodjelstvom, a u novije su doba osobito zastupani u etiopskoj vojsci, upravi i javnim službama.

Jezik

Amharski jezik (amarinja), jezik etiopske podskupine jugozapadnih semitskih jezika. Govori se u Etiopiji (gdje je službeni jezik), Eritreji i iseljeništvu; ima oko 25 milijuna govornika. Od XIII. st. počinje se upotrebljavati mjesto staroetiopskoga jezika geez (koji se do danas održao samo kao liturgijski jezik etiopskih i eritrejskih kršćana), a od XVI. st. i kao književni jezik. Pod utjecajem kušitskih jezika izgubio je neka semitska obilježja. Služi se prilagođenim etiopskim alfabetom (preuzetim iz geeza) kojemu su pridodani neki znakovi. Pod utjecajem grčkoga, danas se piše slijeva nadesno, a ne zdesna nalijevo.

Citiranje:

Amharci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/amharci>.