TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Girona

Girona [žiro'nə] (katalonski; španjolski Gerona [xero'na]), glavni grad istoimene pokrajine u Kataloniji, sjeveroistočna Španjolska, 97 586 st. (2015). Leži na obalama rijeka Onyar (španjolski Oñar), Ter, Güell i Galligants. Sveučilište (osnovano 1991; prvo sveučilište osnovano je 1446., a zatvoreno 1717). Stari dio grada bio je opasan rimskim zidinama (Force Vella) koje su proširene u XIV. i XV. st. Romaničko-gotička katedrala (XI–XVIII. st.), benediktinski samostan Sant Pere de Galligants (španjolski San Pedro; XI–XII. st.; arheološki muzej), crkve romaničko-gotička Sant Feliu (španjolski San Félix; XIII–XVI. st.), romaničko-gotička Sant Nicolau (XII. st.), gotička Sant Domènec (XIII–XVII. st.), arapska kupelj (XII. st.), palača Agullana (XIV–XVII. st.). Prehrambena, metalna, strojograđevna, elektronička, tekstilna i kemijska industrija; proizvodnja papira, preradba pluta. Turizam. Međunarodna zračna luka (Girona-Costa Brava). Pokrajina Girona obuhvaća 5910 km² sa 740 110 st. (2015). – Razvila se na mjestu keltsko-iberskoga grada Gerunde (zidine se datiraju u V–IV. st. pr. Kr.), u doba rimske vlasti ondje je bio grad Gerunda, koji su Goti držali do 713., kada su ga zauzeli Arapi i nazvali Jerunda. God. 785. osvojio ju je Karlo I. Veliki, izgubio nakratko 793., a Luj Akvitanski zaposjeo 797; poslije bila pod vlašću aragonske dinastije. Od 1351. sjedište vojvodstva Gerone. Za španjolsko-francuskih ratova u XVII. i XVIII. st. obje su je strane više puta opsjedale.

Citiranje:
Girona. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 30. 11. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22084>.