genetička antropologija

genetička antropologija, grana antropologije koja proučava genetičku varijabilnost ljudskih populacija zasnovanu na pretpostavljenim mehanizmima nasljeđivanja i oblikovanu načinom odabira reprodukcijskoga partnera i nadasve djelovanjem temeljnih evolucijskih sila – prirodne selekcije, genetičkog odstupanja (→ genetički drift), toka gena i mutacije, a radi rasvjetljavanja klasičnog evolucijskog pitanja o podrijetlu čovjeka (Homo sapiensa). Studij genetičke antropologije zasniva se na proučavanju genetičkoga sastava i genetičke strukture. Genetički sastav neke populacije njezina je ukupna genska zaliha (→ gene pool), tj. zbroj učestalosti svih alela na svim lokusima u toj populaciji. Genetička struktura obuhvaća odnos gena i genotipskih učestalosti unutar neke populacije, a definirana je koeficijentom podrijetla, koeficijentom srodstva, heterozigotnošću, udruživanjem, neuravnoteženim udruživanjem te parametrima koji se odnose na smanjenje srodstva s obzirom na udaljenost (lokalno srodstvo, sistematski migracijski pritisak i sl.). No proučavanje genetičke strukture potpuno je samo onda ako se razmotri u kontekstu populacijske strukture koja uključuje poznavanje demografskih čimbenika, npr. efektivne veličine i gustoće populacije, razdiobe po dobi i spolu, načina odabira reprodukcijskoga partnera, društv. sustava sklapanja brakova, migracijskih tokova itd.

Citiranje:
genetička antropologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21600>.