Fanfonja, hrvatska zadarska plemićka obitelj. Spominje se od XII. st. U povijesnim izvorima prvi poznati član obitelji bio je zadarski plemić Musol, hrvatski knez s pridjevkom »Vavonja«; spomenut 1104. Vrlo rano se obiteljskomu prezimenu dodaje pridjevak de Plebanis. Potkraj XIII. st. poznat je Desa, zadarski sudac 1289., a u XIV. st. Krševan, šibenski biskup 1320–40. U XIV. st. obitelj je bila pristaša anžuvinske dinastije. S dolaskom Mlečana na vlast u Zadru početkom XV. st., oni u tom gradu gube politički i upravni utjecaj pa težište obitelji prebacuju s političkog na gospodarsko djelovanje. Tijekom XVI. i XVII. st. sudjelovali su u ratovima protiv Osmanlija. Potkraj XVII. st. obitelj se podijelila na dvije loze, i ponovno ujedinila na prijelazu iz XVIII. u XIX. st. God. 1822. carsko-kraljevskim dekretom obitelj je dobila priznanje plemstva i istodobno potvrdu lombardsko-venetskoga plemstva, a 1859. potvrdu mletačkoga plemstva. Sredinom XIX. st. dio obitelji otišao je u Trogir i stvorio novi ogranak obitelji Fanfonja Garanjin. U političkim borbama Antun (u. 1893) je u prvome Dalmatinskom saboru glasovao protiv sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. U XX. st. dio obitelji ostao je u Trogiru, dok se drugi preselio u Italiju.
