Đuzel (mak. Ǵuzel, yзел), Bogomil, makedonski književnik (Čačak, Srbija, 9. II. 1939 – Skoplje, 22. IV. 2021). Radio kao novinar i urednik časopisa, potom bio dramaturg Dramskoga teatra u Skoplju. Pisao pjesme, drame, eseje i kritike, prevodio s engleskoga i francuskoga jezika. Pripadao je naraštaju makedonskih modernista. Pjesništvo mu se odlikuje intelektualizmom, tematizira egzistencijalni položaj čovjeka i narav umjetničkoga stvaralaštva. Važnije pjesničke zbirke: Medovina (1962), Alkemijska ruža (Alhemiska ruža, 1963), Mironosci (Mironosnici, 1966), Bunar u vremenu (Bunar vo vremeto, 1972), Kotač godine (Trkaloto na godinata, 1977), Stvarnost je sve (Stvarnosta e se, 1980), Opsada (1981). Od 2012. bio je redoviti član Makedonske akademije nauka i umjetnosti.
