struka(e): |

Dublin [dʌ'blin] (irski Baile Átha Cliath [ba'lə a'hə klịə] ili [blα: klịə]), luka i glavni grad Irske (u povijesnoj pokrajini Leinster); 554 554 st., šire gradsko područje 1 173 179 st. (2016; s okolnim područjem – Fingal, South Dublin, Dún Laoghaire–Rathdown, Meath, Kildare i Wicklow – tvori Veliki Dublin/Greater Dublin Area s 1,9 milijuna st.). Leži na srednjem dijelu istočne obale Irske, na utoku rijeke Liffey u Dublinski zaljev; s juga ga omeđuju ogranci gorja Wicklow. U starome dijelu grada očuvane su crkve St. Patrick i Christ Church, obje s kraja XII. st. (temeljito restaurirane u XIX. st.), zamak iz XIII. st. (gotovo potpuno pregrađen u XVIII. st. u dvorac u georgijanskom stilu), gradske palače iz XVIII. st. (Leinster House, sada sjedište parlamenta; Parliament House, ranije zgrada irskog parlamenta, sada sjedište nacionalne banke; Mansion House, sjedište gradonačenika; City Hall, gradska vijećnica, izvorno zgrada burze) i niz drugih starih građevina. Među mnogim parkovima najveći je Phoenix Park (7,07 km²) gdje se nalazi i rezidencija irskog predsjednika. Kulturno je središte Irske sa sveučilištima: najstarije je University of Dublin/Trinity College, utemeljen 1592; University College Dublin – National University of Ireland, Dublin osnovan je 1854., Dublin City University 1975. (kao Nacionalni institut za visoko obrazovanje), a Technological University Dublin 2019. (visoke tehničke škole djeluju od 1887), znanstvenim akademijama (Royal Irish Academy) i institutima, kazalištima (Gaiety, Abbey, Olympia, Gate), umjetničkim galerijama (Nacionalna galerija Irske osnovana 1864. i dr.), muzejima (Nacionalni muzej Irske, Irski muzej moderne umjetnosti, Chester Beatty i dr.), knjižnicama (Nacionalna knjižnica; sveučilišna knjižnica Trinity Collegea sa značajnom zbirkom irskih srednjovjekovnih iluminiranih rukopisa); zoološki vrt. Dublin se u posljednjem desetljeću XX. st. razvio u međunarodno financijsko središte (banke, osiguravajuća društva, burza), s gospodarskim rastom koji je među vodećima u Europi. Najznačajnije su elektronička industrija (računala i dr.) s vodećom proizvodnjom softvera u Europi i farmaceutska industrija te prehrambena (keksi, proizvodnja glasovitoga piva Guinness, viskija), kemijska, tekstilna industrija i proizvodnja različite potrošne robe (cigarete, koža i dr.). Znatan je i porast broja turista (oko 5,6 milijuna na godinu); glasovita je godišnja proslava dana sv. Patrika. Čvorište je željezničkih pruga, kanalske mreže (Royal Canal povezuje ga s gornjim tokom rijeke Shannon, a Grand Canal s donjim tokom Shannona i rijekom Barrow) i cesta koje ga povezuju sa zaleđem; glavna je irska luka s prometom od 26,3 milijuna tona (2018; 48% ukupnoga lučkog prometa zemlje). Trajektne veze s Velikom Britanijom (Holyhead u Walesu). Međunarodna zračna luka (31,3 milijuna putnika ili 86% od ukupnoga broja putnika u zemlji, 2018) nalazi se sjeverno od grada (Collinstown). – Područje Dublina nastanjeno je još od prapovijesti. Grad su 841. osnovali Vikinzi iako se pretpostavlja da je već od sredine V. st. ondje postojalo naselje koje su osnovali kršćanski misionari. Nordijci su ga zadržali, unatoč stalnim borbama s Keltima, do 1171. kada su ga osvojili Anglonormani. Prvi irski grad koji je pao pod englesku vlast, Dublin je postao sjedište posjeda engleske krune u Irskoj te najveći grad na otoku i trgovačko središte. Do većega razvoja grada dolazi u drugoj polovici XVI. st., te osobito od kraja XVII. st. Tijekom XVIII. st. dotad srednjovjekovni grad počeo se širiti izvan zidina te je doživio arhitektonsko-urbanističku preobrazbu (dobiva prostrane ulice, trgove i parkove te palače u neoklasicističkom stilu). Na kraju XVIII. st. neko je vrijeme drugi grad po broju stanovnika u Britanskom Carstvu te peti u Europi (s više od 130 000 stanovnika). Nakon 1800. nastupilo je razdoblje stagnacije, a kraj XIX. st. i početak XX. st. obilježeni su političkim nemirima i sukobima između britanskih vlasti i pristaša irske samouprave, odnosno nezavisnosti (ustanak 1916., Anglo-irski rat). Glavni grad nezavisne Irske od 1922., Dublin od 1960-ih doživljava novo razdoblje širenja i izgradnje.

Citiranje:

Dublin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dublin>.