STRUKE:

društveni odnosi

društveni odnosi, odnosi među ljudima koji imaju razmjerno stabilne i trajne položaje i uloge u društvu. Najčešće su prožeti autoritetom i nejednakošću (npr. odnosi između direktora i radnika u poduzeću, roditelja i djece, učitelja i učenika), a rjeđe jednakošću, prisnošću i toplinom (npr. odnosi u obitelji, odnosno u braku, ili prijateljstvu). Društveni odnosi tako se razlikuju i po vrsti interesa i stupnju uključenosti sudionika. Neki su odnosi motivirani samo radnim ili poslovnim interesima, dok su ostali interesi isključeni (sekundarne društvene grupe), a neki su odnosi pretežito emocionalno zasnovani te potpunije i trajnije povezuju sudionike (primarne društvene grupe). Osim u izravnoj interakciji, društveni odnosi utvrđuju se i odvijaju posredno, putem pravila koja unaprijed određuju položaje i uloge velikih skupina ili kategorija ljudi u društvu (klase, slojevi, profesije i zanimanja, spolna, kulturna pripadnost, itd.). Marksistička teorija društva drži da su društveni odnosi bitno određeni vlasništvom ili nevlasništvom nad sredstvima za proizvodnju, a funkcionalistička teorija naglašava odsudnu važnost individualnih sposobnosti i prilagodbe u zauzimanju položaja i uloge.

Citiranje:
društveni odnosi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16321>.