STRUKE:

društvena svijest

društvena svijest, skup predodžaba i ideja, uključujući vrijednosti i norme ponašanja, što ih dijele pripadnici nekog društva ili društv. grupe. U različitim društvima i epohama različit je i odnos između društv. i individualne svijesti. U tradicionalnim društvima naglašene su kolektivne vrijednosti i norme kao nadindividualne, kao i shvaćanje da su zajednička sudbina te kolektivna uvjerenja i interesi važniji od individualnih. U modernim društvima, prije svega zapadnima, naglašavaju se individualne razlike i daje prednost individualnim interesima, dok se društv. svijest pretežno svodi na skup formalnih pravila uobličenih u zakonodavstvu. Međutim, važne su i kult. varijacije. Na primjer, suvremeno jap. društvo daje prednost kolektivnim vrijednostima i skladu, dok američko daje prednost individualnim preferencijama i natjecateljstvu.

Shvaćanje o prednosti kolektivne svijesti te uvjerenje da su zajedničke psih. osobine i sadržaji potpuno neovisni o svijesti pojedinaca prevladali su u Europi u XIX. st., u doba romantizma koji je bio u znaku ideje o »duhu naroda«. Tomu su se poslije pridružila mistička, nacionalistička i rasistička shvaćanja, što karakterizira desni totalitarizam (nacizam, fašizam), gdje je pojedinac shvaćen kao puka čestica kolektiva. Lijevi totalitarizam (boljševizam, os. staljinistička varijanta) razvio je analogno tumačenje »klasne svijesti«, po kojem je pojedinac podređen višim revoluc. ciljevima društva i zato ga partija i država moraju nadzirati.

Teorijsko gledište o neovisnosti kolektivne svijesti s obzirom na individualnu svijest razradio je franc. sociolog É. Durkheim pojmovima »mehaničke« i »organske solidarnosti«. Mehanička solidarnost označava primitivna i tradicionalna (seljačka) društva u kojima se pojedinac bezuvjetno pridržava kolektivnih uvjerenja i pravila ponašanja, a organska solidarnost označava industr. društva u kojima se pojedinac uvjetno pridržava zajedničkih uvjerenja i pravila, što se temelji na ugovornom odnosu. Slično je gledište razvio franc. psiholog G. Le Bon, koji ističe da civiliziran čovjek postaje barbar čim uđe u gomilu, budući da tada gubi samokontrolu i sposobnost vlastitog rasuđivanja pa djeluje samo nagonski.

Suvremena istraživanja u duhu Durkheima i Le Bona pokazuju da društvena svijest nije posve jedinstvena već je slojevita, pa se termin društv. svijest zamjenjuje terminom »društvena reprezentacija« (S. Moscovici). Također, ponašanje pojedinaca u gomili u rijetkim je slučajevima posve iracionalno, odn. postoji više vrsta gomila (D. McPhail). Općenito, pitanje o tome postoji li društvena svijest i u kojem obliku, rješava se metodološki na dva načina. Istraživači »metodološki individualisti« smatraju da su društv. ili kolektivne vrijednosti i norme rezultat individualnih orijentacija, dok »metodološki kolektivisti« drže obrnuto, da su individualne orijentacije rezultat društv. vrijednosti i normi.

Citiranje:
društvena svijest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16316>.