društvena pokretljivost

društvena pokretljivost, pomicanje skupina ili pojedinaca između i unutar različitih društv. položaja; utvrđuje se usporedbom sadašnjega društv. položaja s prethodnim. Vertikalna je pokretljivost pomicanje prema gore ili prema dolje na nekoj stratifikacijskoj ljestvici položaja. Unutargeneracijska pokretljivost kretanje je pojedinca unutar radne karijere. Obično se mjeri uspoređivanjem statusa zanimanja pojedinca u dvije ili više vremenski udaljenih točaka. Međugeneracijska pokretljivost znači usporedbu društv. položaja među generacijama. Mjeri se uspoređivanjem statusa zanimanja djece sa statusom zanimanja njihovih roditelja. U usporednim se analizama često upotrebljavaju tri međusobno hijerarhijski postavljene kategorije zanimanja – službenici, stručnjaci i upravljači kao najviša kategorija (»bijeli ovratnici«), manualni radnici kao srednja kategorija (»plavi ovratnici«) i poljodjelci (seljaci) kao najniža kategorija. Međugeneracijska pokretljivost ovisi i o veličini svake kategorije zanimanja, budući da se struktura zanimanja mijenja od naraštaja do naraštaja. Smanjenje broja zaposlenih u poljoprivredi i industriji a povećanje zaposlenosti u tercijarnom sektoru povećava broj više rangiranih mjesta u funkciji ekon. razvoja. »Apsolutna pokretljivost« (broj onih koji su se popeli na ljestvici statusa zanimanja s obzirom na statuse zanimanja roditelja) sadrži dva tipa pokretljivosti. Prvi je tip »iznuđena« pokretljivost, koja proizlazi otuda što u sadašnjoj generaciji ima veći broj »viših« pozicija nego što ih ima u prethodnoj. Drugi tip ukazuje na »otvorenost« društva, tj. na pokretljivost koja je veća od iznuđene i koja pokazuje da neki pojedinci statusno silaze i na taj način prave »mjesta« za neke koji se statusno penju.

Citiranje:
društvena pokretljivost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16313>.