Draganić, hrvatska plemićka obitelj u Šibeniku. Prema starijim rodoslovljima potomci su Vukova unuka Dragana (Dragoja). U vrelima iz druge polovice XIV. i u XV. st. zabilježeni su kao obnašatelji komunalnih službi u Šibeniku. Stjepan (u. 1477) bio je sudac Velike kurije, izaslanik Šibenika u Mletcima te zakupnik solana na području Morinja, a Nikola šibenski rektor i odvjetnik te sudac Velike kurije. Nikolin sin Petar bio je zapovjednik (soprakomit) šibenske ratne lađe (1494); na poč. XVI. st. kupio je velik dio naselja Zlosela (današnji Pirovac) i utvrdio ga 1505. bedemima i kulama. God. 1506. obitelj je u Zloselima dala sagraditi župnu crkvu sv. Jurja, a 1511. Petar je darovao franjevcima konventualcima crkvu i kuću na otočiću Sustipancu kraj Zlosela i obvezao se ondje podignuti samostan, pa ga je i podignuo (djelovao do XIX. st.). U XVII. st. mnogobrojni odvjetci obitelji istaknuli su se u vojnoj službi. Frano (u. 1676), sin Nikolin, sudjelovao je u mletačkim ratovima oko Mantove; kao kapetan konjaničke postrojbe sudjelovao je za osmanske opsade u obrani Šibenika (1647); ratovao kraj Drniša i Knina (1648); iste je godine bio promaknut u pukovnika. Njegov je brat Nikola Mihovil (u. 1660) djelovao u francuskoj vojnoj službi i sudjelovao u ratovima u Napuljskome Kraljevstvu i Kataloniji. U mletačkoj vojnoj službi odlikovan je naslovom viteza (1660); iste godine poginuo je u borbama na Kreti. Treći je brat bio Ivan, mletački konjanički pukovnik, a njegov sin Nikola (r. 1642) imao je u istom rodu čin kapetana. Bio je sudionik Morejskoga rata (1684–99); istaknuo se u bitkama kraj Korona i na Kreti; 1698. imenovan je upraviteljem u Navarinu na Peloponezu. Na početku XVIII. st. djelovao je mletački potpukovnik Jeronim, sudionik Morejskoga rata (bitke kraj Sinja 1686., Herceg Novog 1687. i Knina 1688). Njegov je sin Frano stekao u Padovi doktorat obaju prava (1729). Ženidbom s Margaretom Vrančić (1737), posljednjim potomkom obitelji Vrančić, svojemu je prezimenu dodao i ženino pa se obitelj otada nazivala Draganić Vrančić. Napisao je djelo koje sadržava podatke o obiteljskim posjedima u Zloselima. Posjedovao je bogatu knjižnicu i zbirku slika. Njegov je sin filozof i opat Jeronim, a sinovi njegova brata Mihovila (r. 1740) Mihovil Kazimir (r. 1782) i Faust (r. 1784) dobili su 1848. austrijsku potvrdu plemstva. Faustov sin Frane bio je od 1868. vicekonzul Papinske Države u Šibeniku, a njegov sin Faust autonomaš i šibenski načelnik u drugoj polovici XIX. st. Iz ogranka Draganić Vrančić potječe Ivan, sudionik pokreta za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom (1797). Odvjetci obitelji žive i danas.
