TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Dračevica

Dračevica, srednjovjekovna župa na području današnjega Herceg-Novoga. U njezinu sastavu bili su gradovi Novi, Risan, Morinj, Mokrine, Kruševica, Sveti Nikola, Sušćepan, Prijesak, Crljeno Brdo, Žvinje, Vijeković, Sutorina i Kuti, a župnim područjem protjecao je potok Flumen Drazevize (danas potok Sutorina). Prvi put Dračevicu spominje pop Dukljanin, koji ju ubraja u Travuniju. Dugo vremena bila je pod srp. vlašću, prije smrti 1363. stekao ju je knez Vojislav Vojinović, potom ju držao župan Nikola Altomanović do 1373., kada je pripala Đuri Balšiću, a 1377. bos. banu Tvrtku, koji je u njoj 1382. podignuo grad Sveti Stefan (današnji Herceg-Novi), a u Sutorini solila. Tvrtko je poslije ustupio Dračevicu svojemu vojvodi Vlatku Hraniću, a potom su je posjedovali vojvoda Sandalj Hranić i herceg Stjepan Vukčić Kosača. Dračevicu su u više navrata i na različite načine pokušavali steći Dubrovčani i uključiti je u svoj teritorij. Nakon Kosačine smrti 1466. Dračevicu s gradovima Novi i Risan držao je njegov sin, herceg Vlatko. God. 1482. pripala je Hercegovačkomu sandžaku i Drinskomu, a od 1485. Novskomu kadiluku. Za osman. vladavine u tom je području dugo bio glavni izlaz Osmanskog Carstva na more, a od 1699. do 1878., uz Sutorinu u Dračevici, to je bio i Klek.

Citiranje:
Dračevica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16105>.