struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti

Dobra Kuća, selo 11 km sjeveroistočno od Daruvara; 16 st. (2021). Leži na 250 m apsolutne visine. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). – Srednjovjekovni grad Dobra kuća nastao je iznad sela na osamljenu brežuljku u prvoj pol. XIV. st. Prvi se put spominje 1335. kao kraljev posjed. God. 1352. i 1356. spominje se njezin kaštelan, Kurjakov sin Juraj, a 1357. kralj Ludovik I. Anžuvinac dao je Dobru kuću Grguru i Vladislavu, sinovima Pavla Hrvatinića u zamjenu za njihov grad Greben. Njihovi su se nasljednici prozvali Nelipčićima. Jedan od njegovih gospodara, B. Nelipčić, podigao je 1412. u blizini pavlinski samostan s gotičkom crkvom sv. Ane, koja je nazvana Dobra kuća (na poč. XVIII. st. preuzeli je pravoslavni redovnici). Nelipčići su izgubili Dobru kuću 1470., pa je 1476. bila u posjedu pečuškoga biskupa Ernušta Hampa, a od 1486. u vlasti obitelji Székely de Kövend, koji su je držali do 1542. Te god. grad su zauzeli Osmanlije i ovdje smjestili vojnu posadu. Za njihove vladavine grad je propadao, a kada su se Osmanlije 1697. povukli, ostao je u ruševinama. God. 1814. grad je prekopavan u potrazi za »blagom«, pa se spominje da je potpuno razrušen.

Citiranje:

Dobra Kuća. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dobra-kuca>.