struka(e):

dekonstrukcija (franc. déconstruction), suvremena teorijska orijentacija u studiju književnosti, prava te u društvenim znanostima koja taj status stječe institucijskom afirmacijom strategije čitanja što ju od sredine 1960-ih promovira i razrađuje francuski filozof J. Derrida. U nazivu, skovanu tijekom pripremanja knjige O gramatologiji (1967), prepoznaje se dug prema projektu destrukcije europske metafizičke tradicije u filozofiji M. Heideggera. Ali umjesto spašavanja pitanja bitka od zaborava, Derrida predlaže »dvostruku gestu« raz-gradnje, pomno čitanje previđenog teksta filozofije, znanosti i književnosti te propitivanje primjerenosti jezičnih struktura za reprezentacijske svrhe. »Metafizika prisutnosti« – zamisao da spoznajna svijest dolazi do uvida tako što svladava formu na putu prema sadržaju – potkopava se radikalizacijom koncepcije F. de Saussurea po kojoj je jezik područje razlika bez pozitivnih termina. U skladu s tim P. de Man tvrdi da je jezik znanstvenih uvida uvijek već obilježen »retorikom zaslijepljenosti«. Prvaci dekonstrukcije time svraćaju pozornost na uvid da je, unatoč čovjekovoj upućenosti na pribavljanje referencijalne izvjesnosti, jezik tek bezdana struktura razlika, pomaka i odgoda nesvodljiva na simetričnu opreku označitelja i označenoga. Tako korjenit zahvat pobuđuje dvojake reakcije. Pod udar kritike dolaze epistemološki i etički aspekti takve »slobodne igre označitelja« koja paradoksalno preokreće uvriježeni odnos između osnivača »škole« i njegovih sljedbenika. Iako neki sljedbenici (Rodolphe Gasché, Samuel Weber) ističu konstitutivnu nepodobnost dekonstrukcije da poprimi sustavan metodološki lik dovršene teorije, ipak ona doživljava takvo »zatočenje«. Dekonstrukciju zamjenjuje »dekonstrukcionizam«. Suočen s tom konzekvencijom, Derrida od sredine 1970-ih djelomice prihvaća argumente svojih oponenata i preusmjerava rad prvo prema pitanjima institucionalne upletenosti dekonstrukcije, a potom, čitajući W. Benjamina (Sila zakona, 1990), ulazi u razgranatu etičko-političku raspravu o suvremenim izgledima slobode, pravde i pravednosti.

Citiranje:

dekonstrukcija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dekonstrukcija>.