STRUKE:

Deklaracija o nezavisnosti

Deklaracija o nezavisnosti (engl. Declaration of Independence), akt kojim je proglašena neovisnost 13 američkih kolonija o britanskoj vladavini; to je prvi formalni akt nekoga predstavničkog tijela kojim je proglašeno načelo narodnoga suvereniteta. Deklaraciju je 4. srpnja 1776. donio Drugi kontinentalni kongres održan u Philadelphiji; taj se dan u SAD-u poslije počeo slaviti kao nacionalni praznik Dan neovisnosti. Na sadržaj Deklaracije najviše je utjecao Th. Jefferson. Deklaracija se zasniva na postavkama škole prirodnoga prava i filozofiji J. Lockea dok je po strukturi slična europskim feudalnim poveljama slobode, napose engleskoj Povelji prava iz 1688 (Bill of Rights). Deklaracija u uvodnom dijelu proglašava neotuđiva prirodna prava čovjeka na jednakost, život, slobodu i traženje sreće, pravo naroda na neovisnost i slobodan izbor vladavine te pravo naroda na pobunu i smjenu tiranske vlasti. Potom nabraja tridesetak povreda prava kolonija koje je počinio britanski kralj, čime opravdava njihovu pobunu; završava proglašenjem da su ujedinjene kolonije slobodne i neovisne države. Deklaracija je bila bitan korak prema stvaranju SAD-a, njome su postavljena temeljna načela američke demokracije, koja je razradio Ustav SAD-a 1787., a utjecala je na političke dokumente Francuske revolucije, osobito na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina 1789.

Citiranje:
Deklaracija o nezavisnosti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14286>.