TRAŽI DALJE:
STRUKE:

darovnica

darovnica, dokument kojim senior dodjeljuje neka prava, privilegije ili posjed svojemu podložniku ili zajednici. Tijekom srednjega vijeka ta prava proizlaze iz same osobe vladarove, pa srednjovjekovni europski vladari izdaju takve povelje plemstvu, crkvenim institucijama, gradovima, bratovštinama, sveučilištima itd. Jedna je od najpoznatijih darovnica Magna Charta Libertatum, kojom je engleski kralj Ivan Bez Zemlje podijelio određene slobode i prava engleskom plemstvu. U Hrvatskoj već u ranom srednjem vijeku postoje primjeri darovnica koje izdaju vladari kuće Trpimirovića (npr. darovnica Petra Krešimira IV. iz 1069. kojom dariva crkvi otok Maun i sva svoja regalna prava nad njim – iura nostra regia). U Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu, osim vladara, pravo darovanja imali su palatin, banovi i pojedini velikaši. Za uzvrat je obdarenik darovatelju bio obvezan na službu (najčešće vojnu). Posjed ili privilegij stečen darovnicom u pravilu je bio nasljedan, osim ako nije drugačije sadržano u darovnici. No jednako tako, posjed se vraća darovatelju i u slučaju izumrća obdarenikove loze ili u slučaju obdarenikove nevjere. Vladar je mogao obdariti nekoga i na temelju već učinjenih usluga kruni, o čemu također svjedoče mnoge sačuvane darovnice. Cio raznoliki sustav darovanja, zajedno s kraljevskim pravom devolucije, na hrvatskim je prostorima konačno dokinut carskim patentom 1852.

Citiranje:
darovnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13944>.