Daksa, nenastanjeni otočić u skupini Elafitskih otoka pred ulazom u Rijeku dubrovačku i dubrovačku luku Gruž; 0,066 km²; dug je oko 500 m, širok 90 do 100 m. Nerazveden; duljina obale 1,4 km (koeficijent razvedenosti 1,5). Visok je 24 m i pošumljen. Na njemu je svjetionik važan za uplovljivanje u Dubrovnik. – U prošlosti se spominje pod imenima Dassa, Daxa, Dachxa, Jachxa, Achxa, Acsa, Assa i Axa. Prvi poznati vlasnik Dakse bio je dubrovački vlastelin Sabo Getaldić, koji je oko 1281. na otoku sagradio franjevački samostan s crkvicom sv. Sabina. Poslije franjevci grade crkvice u čast Gospe i Križa s Dakse. U doba francuske uprave (1808–13) samostan je razrušen, a kamenje upotrijebljeno za gradnju utvrde. Tijekom austrijske uprave otok je prodan poljskomu knezu Aleksandru Poninskomu, koji je obnovio samostan i crkvu te osnovao knjižnicu s više od 400 knjiga i 200 rukopisa, koja je propala u I. svjetskom ratu. Austrijske vlasti sagradile su fortifikacije koje su napuštene 1886. Na sjeverozapadnome rtu 1875. podignut je svjetionik. Godine 1914. otok je kupio Austrijanac Pavao Siebertz, te ga 1921. prodao Mati Galjufu iz Kupara. Na otoku su partizanske vlasti 1944. dale pogubiti i tajno pokopati najmanje 53 osobe s dubrovačkoga područja.
