cvjetni prah, naziv za praškastu tvar sastavljenu većinom od peludnih zrnaca koju pčela sakupi s prašnika na cvjetovima biljaka. Ugrađuje se u granule veličine 1,4 do 4 mm nastale sljepljivanjem peludnih zrnaca što ih pčela prenosi do košnica istodobno im dodajući nektar i izlučevine svojih žlijezda, pa nastaje pčelinja pelud. Svaka granula pčelinje peludi sadržava od nekoliko stotina tisuća do više od dva milijuna peludnih zrnaca.
Postoje razlike u sastavu cvjetnoga praha, pčelinje peludi te peludi uskladištene u saću. Prosječan udio vode u svježoj pčelinjoj peludi iznosi 3,4 do 6,1%. Osušena pčelinja pelud sadržava: ugljikohidrate 13 do 55%, proteine 10 do 40%, prehrambena vlakna 0,3 do 20%, masti 1 do 13%, pepeo 2 do 6%, minerale i vitamine. Pčelinja pelud sirovi je materijal od kojega medonosne pčele proizvode pčelinji kruh, glavni izvor proteina te nutritivnih i mineralnih tvari u košnici. U stanicama saća dolazi do mliječno-kiselog vrenja, pri čemu se mijenja kemijski sastav pčelinje peludi što omogućuje njezino konzerviranje i očuvanje njezine hranidbene vrijednosti.
Prosječnoj je pčelinjoj zajednici potrebno za razvoj 30 do 40 kg cvjetnoga praha i približno 60 do 80 kg meda u godini. Pčele radilice mogu donijeti pri povratku s paše čak 10 do 40 mg nektara ili cvjetnoga praha. Za potrebnu količinu cvjetnoga praha pčele radilice moraju obaviti milijun letova, a čak četiri milijuna letova kako bi zadovoljile potrebe za medom. (→ pelud)
