struka(e):
Niger, Toma
hrvatski biskup, diplomat, humanist i pisac
Rođen(a): Split, oko 1450.
Umr(la)o: Split, nakon 1531.
ilustracija
NIGER, Toma, rad L. Lotta, 1527.

Niger, Toma (hrv. Crnić, Crnota, Črne, lat. Nigris, Negri), hrvatski biskup, diplomat, humanist i pisac (Split, oko 1450Split, nakon 1531). Vjerojatno potječe iz građanske obitelji Crnić, koja je po humanističkom običaju latinizirala prezime. Od 1487. bio je profesor gramatike u Hvaru, a 1491–93. u Splitu, gdje je 1499. postao arhiđakonom, nadbiskupijskim vikarom i upraviteljem stolne crkve. Uključio se u pokret kršćanskih zemalja protiv Osmanlija te je kao mletački poslanik obilazio Ugarsku, Češku i Poljsku. Kao tajnik splitskoga nadbiskupa B. Zane, bio je nazočan na Lateranskom koncilu u Rimu 1512., koji je sazvan radi organiziranja otpora protiv osmanskog osvajanja. Isticao se i u tadanjim političkim previranjima, pa se po povratku u Split kao jedan od vođa uključio u pučki ustanak, nakon kojega je prognan u Mletke, gdje je ostao do 1514. Po povratku ga je ban P. Berislavić kao svojega tajnika i vikara Vesprimske (Veszprémske) biskupije uključio u diplomatske misije u Mletcima i u Rimu, u sklopu kojih se Niger u više navrata zauzimao za pomoć kršćanskih zemalja u borbi protiv Osmanlija. Najveći je uspjeh postigao 1519., kada je na konzistoriju pred papom upozorio kako će se Hrvatska zbog svojega teškoga stanja, a ako ne dobije podršku kršćanskih zemalja, morati pokoriti osmanskoj sili i tako joj otvoriti put prema europskim državama. Nakon toga ga je papa kao svojega legata postavio na mjesto skradinskoga biskupa pa je Niger nastavio niz uspješnih diplomatskih misija, među kojima se osobito ističe ona na dvoru Karla V. Habsburgovca u Bruxellesu. Borbu protiv osmanske opasnosti nastavio je i nakon pogibije bana P. Berislavića (1520). God. 1522. kao poslanik pape Hadrijana VI. boravio je u Poljskoj i Češkoj, a kada je iste godine Skradin pao pod osmansku vlast, od Mletaka je zatražio pomoć u obrani Klisa, koji je 1524., uz potporu pape Klementa VII. i zajedno s P. Kružićem, uspješno obranio. Iste je godine (1524) bio imenovan trogirskim biskupom, no već 1525. odstupio je s dužnosti i povukao se u franjevački samostan na Poljudu (Split), gdje je i umro. Portret mu je (1527) izradio znameniti slikar L. Lotto. Ostavio je na latinskom više govora, poslanica i prigodnih pjesama; među njima se ističu stihovana pohvalnica V. Pribojeviću u njegovu djelu O podrijetlu i zgodama Slavena (De origine successibusque Slavorum, 1532) i prozna poslanica bliskomu prijatelju M. Maruliću u djelu Govor presvijetloga gospodina splitskog nadbiskupa (Bernarda Zane) održanog na prvom zasjedanju Lateranskoga koncila (Oratio reverendissimi Domini archiepiscopi Spalatensis (Bernardi Zane) habita in prima sessione Lateranensis concilii, 1512). Modruški biskup Š. Kožičić (Benja) u svojem djelu Knjižice od žitja rimskih arhijereov i cesarov (1531) požuruje ga da sastavi »knjižice od hrvatske zemlje i od hvali njeje«, tj. hrvatsku povijest, međutim Niger je uspio samo prikupiti podatke o solinskim i splitskim nadbiskupima (Slijed solinskih i splitskih nadbiskupa sakupljen iz rimskih arhiva i različitih starih pouzdanih izvora… – Pontificum Salonitanorum et Spalatensium series ex scriniis Romanis et variis antiquis approbatis monumentis collecta…, rukopis).

Citiranje:

Niger, Toma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/niger-toma>.