Cavtat, gradić u Konavlima 18 km jugoistočno od Dubrovnika; 2189 st. (2021). Leži na poluotoku Ratu, odnosno na obali Župskoga zaljeva, uz Jadransku magistralu, nedaleko od zračne luke u Čilipima. Pred naseljem je otočić Supetar i hrid Superka (Šuperka). Tradicionalnu poljoprivredu, pomorstvo i ribarstvo zamijenio je turizam: kupališni (temelji se na ugodnoj klimi, sredozemnoj vegetaciji, plažama u okolici), kulturni (ljetnikovci, gradske palače, muzejske zbirke, manifestacije), nautički (omogućuje ga smještaj u zaštićenu zaljevu) i kongresni (u hotelima). Razvijaju se i s turizmom povezane djelatnosti (ugostiteljstvo, hotelijerstvo, trgovina, promet i dr.). Iz XV–XVI. st. očuvani su ostatci gradskih zidina i renesansni knežev dvor. Barokna župna crkva ima drvene oltare; u župnome dvoru nalazi se pinakoteka. Zbirka Baltazara Bogišića posjeduje veliku knjižnicu te kolekciju umjetničkih slika i predmeta. U kući Vlaha Bukovca nalazi se zbirka njegovih slika. Na groblju je mauzolej obitelji Račić, rad Ivana Meštrovića (1920–22). Hotel »Croatia« arhitekta Slobodana Miličevića izgrađen je 1972. U cavtatskom podmorju mnogi su arheološki nalazi i ostatci brodova stradalih u brodolomima (ratni brod Giuseppe Garibaldi potonuo je 1915., a otkriven je 2008).
Osnovan kao ilirsko naselje u VI. st. pr. Kr., prvi put spominje se 47. pr. Kr. kao Epidaurum (Epidaur). Vjerojatno je za Augustove vladavine postao rimskom kolonijom te se razvio u pomorsko-trgovačko središte. Ondje je pristalo ratno brodovlje što ga je car Justinijan za Gotskoga rata (535–555) poslao protiv Ostrogota, a 530. spominje se i Epidaurska biskupija. Na početku VII. st. razorili su ga Avari i Slaveni, a odbjeglo stanovništvo utemeljilo je novo naselje Ragusium (Dubrovnik). Do XIII. st. područje Cavtata ostalo je nenastanjeno, a tada se na mjestu starog Epidaura spominje naselje Civitas vetus (otuda današnje ime Cavtat). Od sredine XIII. st. do 1391. pripadao je Dubrovačkoj Republici (1302. kratkotrajno pod srpskom vlašću), a zatim je bio pod vlašću bosanske vlastele Pavlovića. Pod dubrovačku vlast ponovno je došao 1427. i s okolnim područjem Konavala bio je organiziran kao knežija (comitatus); njome je upravljao knez (comes), koji je stolovao u Svetome Martinu kraj Pridvorja i u Cavtatu (do 1667). Radi uspješne obrane teritorija, uz kneza je u Cavtatu stolovao kapetan, a osim njega kancelar, dva potkneza te kaznaci, kojima je glavna dužnost bila utjerivanje državnih prihoda. Do 1526. Cavtat je imao brodogradilište, kojemu je važnost počela opadati nakon izgradnje povlaštenoga brodogradilišta u Gružu. Nakon pada Dubrovačke Republike 1806. ostao je lokalno trgovačko središte i luka za Konavle. Teško stradao za srpsko-crnogorske okupacije 1991–92. kada je naselje Zvekovica gotovo u potpunosti uništeno.
