TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Bukovica

Bukovica, kraj u sjevernoj Dalmaciji; oko 820 km². Prostire se između Velebita i rijeke Zrmanje na sjeveru, Novigradskog i Karinskog mora na zapadu, Ravnih kotara na jugozapadu te rijeke Krke na istoku i jugoistoku. To je krška zaravan (250 do 300 m) građena od tercijarnih vapnenaca, vapnenih breča i konglomerata; postoje proslojci lapora (plodno tlo) i ukliještenih rudišta boksita. Središnjim dijelom (sjeverozapad–jugoistok) pruža se greben Bukovica (Jurasina ili Jurašinka, 674 m), koji dijeli kraj na sjeveroistočni (Bukovica u užem smislu, tzv. Gornja ili obrovačka Bukovica) i jugozapadni dio (tzv. Donja ili kistanjska Bukovica). Prevladava vegetacija kamenjara; šumarci hrasta medunca i crnoga graba. Gospodarsku osnovu čini stočarstvo (najviše uzgoj ovaca) i ratarstvo, a u jugoistočnome dijelu vinogradarstvo. Zapadnim dijelom vodi cesta Benkovac–Obrovac–Gračac, a južnim željeznička pruga Zadar–Knin. Izrazito je depopulacijski kraj; stanovništvo se oduvijek iseljavalo u plodnije Ravne kotare i veća urbana središta (Zadar, Šibenik i dr.). Glavno je naselje Obrovac (996 st., 2011); ostala naselja: Kistanje (1909 st.), Kruševo (1112 st.), Gornji Karin (1125 st.) i dr. – Za rimske vlasti gradine Varvaria/Bribir, Asseria/Podgrađe kraj Benkovca, Nedinum/Nadin, Corinium/Karin stekle su status municipija, a u srednjem vijeku postale su važne strateške utvrde u hrvatskoj županiji Luci i bile su sijelo više hrvatskih plemićkih rodova (Bribirski, Kukari, Kačići, Virevići, Lapčani-Karinjani i dr.). U srednjem vijeku njeno područje uglavnom obuhvaća Bribirska županija. Od XIII. do XV. st. pretežan dio Bukovice nalazio se u posjedu plemićkoga roda Bribirskih. U prvoj polovici XVI. st. dospijeva pod osmansku vlast, isprva kao dio Kliškog i potom Krčko-ličkog sandžaka, a starosjedilačko je stanovništvo raseljeno te se počinje doseljavati novo. U drugoj polovici XVII. st. osvajaju je Mlečani i tijekom druge polovice XVII. i na početku XVIII. st. naseljavaju opustošena područja novim žiteljstvom iz Bosne, Hercegovine i dijelova Dalmacije, a time je znatno promijenjena etnička struktura tog prostora. Tijekom Domovinskoga rata (1991–95) bila je pod srpskom okupacijom, a hrvatsko je stanovništvo bilo protjerano. Oslobođena je operacijom »Oluja«, a većina se srpskog stanovništva iselila.

Citiranje:
Bukovica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10085>.